Krajem lipnja Clarivate Analytics je objavio novo izdanje baze podataka Journal Citation Reports (JCR) za 2021. godinu u kojem su dostupni podaci za nešto više od 21 000 časopisa iz 114 zemalja, svrstanih u sveukupno 254 predmetna područja.
Početkom svibnja su na portalu SCImago Journal & Country Rank (SJCR) objavljeni novi podaci za SCImago Journal Rank (SJR) za 2021. godinu. Novi SJR izračunat je za 26625 časopisa iz 239 zemalja, svrstanih u sveukupno 309 predmetnih kategorija.
Dana 14. lipnja 2022. održan je Medical Information Conference Croatia (MICC2022) namijenjen liječnicima i informacijskim stručnjacima u području biomedicinskih znanosti, ali otvoren i za zainteresiranu javnost. Ovogodišnji MICC bavio se temom vrednovanja u znanosti i visokom obrazovanju.
Vrijeme je za temeljitu promjenu sustava vrednovanja znanstveno-istraživačkog rada znanstvenika! Potvrdili su to ministri znanosti 27 zemalja članica Europske unije izražavajući zabrinutost trenutnim stanjem i neprikladnim metodama koje se koriste u prosudbi kvalitete istraživanja i samih znanstvenika. Smatraju da korištenje kvantitativnih metoda dovodi do negativne pristranosti u pogledu kvalitete, ponovljivosti i integriteta istraživanja, pri čemu se prevelika važnost pridaje objavljivanju u časopisima s visokim čimbenikom utjecaja.
Djelatnicima IRB-a osiguran je besplatan probni pristup zbirkama e-knjiga Američkog kemijskog društva (American Chemical Society – ACS), točnije cjelovitom portfoliju ACSeBooks, zbirci e-knjiga ACS In Focus Collection 1, te digitalnom vodiču o znanstvenoj komunikaciji.
At first glance, it seems as though progress was made towards opening up datasets for research purposes. Research funders increased support open data management standards and FAIR principles, more and more journals require the posting of foundational research data as appendices at the end of published papers. Datasets areare assigned DOIs to ensure they are always easily discoverable, and such citation methods also boost researchers' impact.
However, in reality it's a different picture. The global science evaluation system does not (yet) value publicly available data as it does articles in journals or books, which can potentially not only slow down but also completely halt the "open data revolution".
U srijedu, 4.5.2022. će se u 14:00 održati 151. kolokvij Centra za znanstvene informacije:
Antica Čulina, Institut Ruđer Bošković
KAKO ISKORISTITI OTVORENU ZNANOST U SVOM ISTRAŽIVANJU
Otvorena znanost donijela je mnoge promjene u raznim područjima znanosti. Sve više podataka postaje dostupno za korištenje, uspostavljaju se nove istraživačke infrastrukture, te uvode sveobuhvatniji načini za procjenu kvalitete samih znanstvenika. U ovom predavanju bit će predstavljeni primjeri korištenja otvorenih podataka u ekološkim istraživanjima, korištenje integrativnih metoda baziranih na ovim podatcima, ali i probleme koji se pri tome mogu javiti. Također će biti pokazano kako na jednostavan način postati pionir u novoj eri znanosti te kakve koristi možete od toga imati. Dok će se primjeri iz predavanja uglavnom odnositi na područje ekologije, većina prinicipa je primjenjiva na ostala područja znanosti.
Prijavite se na online radionice izdavača Elsevier! Ova izdavačka kuća će u svibnju održati sedmu i osmu online radionicu na engleskom jeziku za stručno usavršavanje knjižničara. U nastavku donosimo njihov raspored:
Objavljen je javni poziv putem kojeg projekt NI4OS-Europe znanstvenicima otvara mogućnost korištenja servisa uključenih u Europski oblak za otvorenu znanost (EOSC). Cilj poziva je promocija dostupnih usluga kako bi ih koristio što veći broj znanstvenika. Ujedno se potiče suradnja među znanstvenicima, a zahvaljujući povratnim informacijama bit će moguće procijeniti kvalitetu samih servisa.
Projekt NI4OS-Europe nudi širok skup općih (generičkih) i tematskih servisa i repozitorija. Opći servisi su u domeni osiguravanja računalnih resursa gdje su korisnicima na raspolaganju računala visokih perfomansi (HPC), a osigurana je i mogućnost pohrane podataka u oblaku. Osim dostupnih repozitorija u katalogu se mogu naći servisi namijenjeni za kreiranje digitalne baštine poput online alata za vizualizaciju (Clowder4DCH) ili servisa koji pokrivaju određeno područje znanosti (NanoCrystals, DREAMM, ChemBioServer 2.0, Revigo, OpenBioMaps, MelGene, Schrödinger API i dr.) Popis dostupnih servisa dostupan je u katalogu usluga.
Za Blog CZI-ja piše: Zoran Kahrić, NASA Goddard Space Flight Center
Kako ste možda čuli, Hrvatska u slijedećih godinu-dvije planira u svemir poslati prvi satelit. Većina će pomisliti kako bi se bilo dobro prijaviti za prvog hrvatskog astronauta ili astronautkinju. Na žalost, to ipak nije slučaj. Prvi satelit bit će kockica dužine stranice 10 cm.
Već dugi niz godina u Hrvatskoj postoji organizacija A3 Space (Adriatic Aerospace Association) koja, među ostalim, radi i na projektu prvog hrvatskog satelita – PERUN. Osnivač organizacije je dugogodišnji zaposlenik Instituta Ruđer Bošković, dr. Danko Bosanac.
Potvrđena je lista e-izvora koji će biti dostupni u nacionalnoj licenci u 2022. godini, možete ga pronaći u tekstu niže ili na stranici Nacionalne i sveučilišne knjižnice.
Zbirka časopisa Taylor & Francis neće biti pretplaćena u narednoj godini, no hrvatskoj znanstvenoj i akademskoj zajednici omogućen je pristup na dostupan sadržaj u okviru trenutačno važeće licence.
U slučaju dodatnih promjena, proslijedit ćemo obavijest Nacionalne i sveučilišne knjižnice.
Koha i SEND vam ne znače ništa posebno, a POIROT i FULIR su samo filmski likovi s brčićima? U potrazi ste za znanstvenom literaturom iz određenog područja, ali ne znate odakle krenuti? Potrebna vam je bibliometrijska analiza znanstvene produkcije ili praktičan savjet kako osigurati otvoreni pristup vlastitim publikacijama?
Djelatnicima IRB-a u 2022. dostupni su e-časopisi pretplaćeni u sklopu institucijske pretplate!
Pretplaćeni su paketi časopisa izdavača American Chemical Society, American Institute of Physics, The American Association for Cancer Research, The Electrochemical Society i pojedinačni naslovi Journal of Bacteriology i Applied and Environmental Microbiology (izdavač American Society for Microbiology) te Journal of Cell Biology (izdavač Rockefeller University Press).
Elsevier će u idućim mjesecima održati 9 online radionica na engleskom jeziku. Prva radionica održat će se 15. ožujka u 10:00h (CET) pod nazivom Scopus, SciVal & Rankings: What is good to know?, no moguća je izmjena rasporeda online radionica zbog trenutne situacije u Ukrajini.
Elsevier također nudi besplatan online program stručnog usavršavanja informacijskih stručnjaka i knjižničara Scopus Academy. Ovaj program će vam pomoći usavršiti svoje znanje o ključnim alatima i korištenju Scopusa, mogućnostima pretraživanja, profilima i identitetima autora, metrici i drugim funkcionalnostima. Polaznici mogu sami određivati tempo kojim završavaju module te nakon uspješnog završetka svakog modula preuzimaju certifikat.
U četvrtak, 10.3.2022. će se u 16:00 održati 150. kolokvij Centra za znanstvene informacije:
Saša Ceci, Institut Ruđer Bošković
BLESIMETAR TREĆI
- predstavljanje knjige -
Kolokvij će se održati "u živo" na IRB-u u dvorani 1. krila (Krilo Ivana Supeka) - u dvoranu može maksimalno 27 sudionika!! - Tko prvi dođe, njegovo mjesto :)
Prijenos putem Zooma:
Join Zoom Meeting:
https://zoom.us/j/98264180812?pwd=b3hpWXd0cUFRNUlXY3BPUDM3MWVvZz09
Meeting ID: : 982 6418 0812
Passcode: 617638
Sljedeći Kratki Edukacijski Knjižnični Seminar - KEKS pod naslovom BBB iliti Veliki plavi gumb - videokonferencija k’o od šale održat će se u srijedu, 9. ožujka 2022. u 14.30 sati, a pratiti možete online na: https://mojoblak.irb.hr/apps/bbb/b/Q3Mzd8BREWQFjS7F.
Nastavno na omogućeni probni pristup e-knjigama i e-časopisima, izdavač Bentham Science održat će online radionicu za hrvatsku znanstvenu i akademski zajednicu. Na radionici će se sudionici moći detaljnije informirati o samom izdavaču i upoznati se s novom platformom i dostupnim sadržajem. Bit će predstavljeni i praktični savjeti o odabiru časopisa za objavu radova, iskustva s tzv. predatorskim časopisima, a podijelit će i druge korisne informacije.
Za Blog CZI-ja piše: Ante Radonić
Najskuplji teleskop uspješno je lansiran na Božić 2021. s raketom-nosačem „Ariane-5“ tvrtke „Arianespace“ s europskog lansirnog centra u Francuskoj Gvajani. Raketa je savršeno odradila svoj posao. Zahvaljujući tome, a i uspješno i precizno ostvarenim korekcijama putanje, teleskop će imati dovoljno goriva da može održavati svoju misiju oko 20 godina, ukoliko sve ostalo bude išlo po planu. Ovo je zajednički projekt Američke, Europske i Kanadske svemirske agencije. Inače, bilo je rečeno da njegova misija treba trajati najmanje pet i pol godina. Gotovo dva desetljeća radilo se na ovom najsloženijem astronomskom istrumentu ikad. Bilo je situacija kada se, što zbog tehničkih problema i kašnjenja pa time i poskupljenja misije, raspravljalo o prekidu rada na projektu. Ipak, teleskop je preživio, a njegova cijena dosegla je blizu 10 milijardi američkih dolara. Ali, za prijelomna istraživanja ništa nije preskupo.
U srijedu, 23.2.2022. će se u 15:00 ONLINE preko Zooma održati 149. kolokvij Centra za znanstvene informacije:
Lovorka Čaja, Sanja Jurković, Institut Ruđer Bošković
STRAŠAN, STRAŠNIJI, PUP
|
|