Knjiga „Institut Ruđer Bošković – ljudi i događaji 1950.–2000." (Školska knjiga, 2017.) predstavlja prvih 50 godina Instituta Ruđer Bošković u Zagrebu, najvećeg i najpoznatijeg istraživačkog institutu s područja prirodnih znanosti i njihovih primjena u Hrvatskoj, s naglaskom na početak njegovog rada i doprinos razvoju znanosti u Hrvatskoj. U knjizi se, kroz razgovore sa suvremenicima i faktografiju, opisuju motivi i političke prilike pri osnutku Instituta, odnosi politike i znanosti kroz vremenske periode u Jugoslaviji i RH (od etatizma, decentralizacije i samoupravljanja, preko ourizacije i raspada Jugoslavije i rata, do osamostaljenja RH), veliki projekti i programi (nuklearni – uključujući i A-bombu –  Jadran i briga za okoliš, genetika...), ostavština IRB-a iz prvih 50 godina (entuzijazam prvih generacija znanstvenika, razvoj modernih znanstvenih disciplina, početak postdiplomskih studija, međunarodna suradnja, odnosi s gospodarstvom/vojskom), statistika znanstvene produkcije, sustav napredovanja u znanosti i obrazovanje kadrova za sveučilišta u Hrvatskoj i industriju te doprinos u domovinskom ratu i priznavanju RH.

O knjizi će govoriti autori Tanja Rudež i prof. dr. sc. Krunoslav Pisk, recenzentica dr. sc. Marijana Borić te urednica Jelena Lončarić.

----------------

Tanja Rudež dugogodišnja je znanstvena novinarka Jutarnjeg lista. Diplomirala je fiziku na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu, a znanstvenim novinarstvom se bavi od kraja 1980-ih. Autorica je dvije knjige iz popularne znanosti: „Miroslav Radman: čovjek koji je srušio genetski zid" (2003.) i „Znanost jednostavno: jednostavno znanost" (2015.) te koautorica knjiga „Nikola Tesla: istraživač, izumitelj, genij" (2006.) i "Institut Ruđer Bošković: ljudi i događaji 1950.-2000." (2017.). Britansko udruženje znanstvenih pisaca (ABSW) proglasilo ju je 2015. godine najboljom europskom znanstvenom novinarkom. Godine 2016. dobila je Kavli stipendiju što je dodjeljuju Zaklada Kavli i Svjetska federacija znanstvenih novinara (WFSJ). Godine 2017. dobila je nagradu Velebitska degenija, što je zajednički dodjeljuju Hrvatsko novinarsko društvo i HND, za najbolji novinarski rad objavljen u tisku i na internetu posvećen zaštiti okoliša.

Prof. dr.sc. Krunoslav Pisk je redoviti profesor u trajnom zvanju u mirovini te vanjski suradnik IRB-a. Radio je na IRB-u četrdeset godina (1967.-2007.), a od 2008.-2014. na Sveučilištu u Dubrovniku. Teorijski fizičar s objavljenih preko 50 radova u časopisima odnosno preko 50 radova u zbornicima konferencija. Više od 20 godina surađuje sa Sveučilištem u Ottawi, Kanada i Pittsburghu, SAD. Dugogodišnji je recenzent za časopise Physical Review, Physical Review Letters i Fizika. Radio je na desetak studija iz područja raspršenja elektromagnetskih valova s morske površine (suradnja s Brodarskim institutom u Zagrebu) te analize reaktorske sigurnosti (za NE-Krško). Predavao je na Sveučilištu u Zagrebu (diplomske i post diplomske kolegije, odnosno filozofiju znanosti na FFDI), te Sveučilištima u Rijeci, Splitu i Dubrovniku. Osnivač je i voditelj projekta "E-škole" HPD-a. Član je Evropske i Svjetske akademije znanosti i umjetnosti. Predsjednik Franjo Tuđman odlikovao ga je "Spomenicom domovinskog rata". Važnije formalne pozicije:
- glavni direktor IRB-a, 1987.-1993., v.d. ravnatelja IRB-a 1994.
- predsjednik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja, 2002.-2014.
- predsjednik Zajednice samostalnih instituta RH, 1988.-1994.
- predsjednik Udruge IUC-Dubrovnik (1998.- ), te direktor IUC-Dubrovnik (2004.- )
- predsjednik ZV IRB-a, 1999.-2004.
- član Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj RH (2015.- )

Dr. sc. Marijana Borić znanstvena je suradnica u Zavodu za povijest i filozofiju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Odsjek za povijest prirodnih i matematičkih znanosti u Zagrebu. Matematičarka, fizičarka, filozofkinja i povjesničarka znanosti, istražuje rad znamenitih hrvatskih znanstvenika, koji su dali doprinos ovoj sredini, ali i ukupnom razvoju zapadnoeuropske znanosti, te tako doprinijeli prepoznatljivosti hrvatskog nacionalnog identiteta u svjetskim okvirima. U sklopu toga istražuje rad istaknutih hrvatskih znanstvenika u kontekstu razvoja prirodnih i matematičkih znanosti u doba renesanse i na pragu novovjekovlja. Autorica je niza znanstvenih radova iz povijesti egzaktnih znanosti u Hrvata, hrvatsko-engleske monografije Faust Vrančić - Portret izumitelja, te popularnih knjiga-edukativnih slikovnica o Marinu Getaldiću i Faustu Vrančiću. Posebno se bavi razvojem matematičkih metoda i koncepcija koje su omogućile napredak novovjekovne znanosti. Doktorirala je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu s temom Epistemološki aspekti Getaldićeva rada na matematičkoj analizi i sintezi. Voditeljica je projekta Upoznajmo hrvatsku znanstvenu baštinu kojeg podupiru Zaklada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske. Dobitnica je nagradne Memorijalnog centra Faust Vrančić za doprinose poticanju znanstvenih istraživanja i popularizaciji nasljeđa velikog Šibenčanina

Jelena Lončarić stručna je urednica za fiziku u Školskoj knjizi od 2003. godine. Završila je eksperimentalnu fiziku na Fizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu. Knjigama koje uređuje želi djeci približiti ljepotu fizike, razviti ljubav prema znanosti te ih potaknuti da promatraju svijet analitički na razini njegove strukture i procesa. Godine 2012. na Carnetu je završila E-learning Course Design za izradbu dizajna materijala za e-učenje.