Pod dojmom rukopisa znanstveno-popularnih članaka koji su pristizali u Prirodu, a koje je Nenad Raos kao urednik trebao uređivati i dorađivati, nastala je ova mala knjiga. Sastoji se od 39 kratkih, više-manje nezavisnih poglavlja, od kojih se 30 bave općim zahtjevima dobrog pisanja, dok devet daju primjere loših rečenica – uz podrobnu analizu. A iza svega stoji savjet: kada pišeš, misli što pišeš te kome i zašto pišeš!

O knjizi će, uz autora, govoriti i recenzenti Tomislav Portada (Institut Ruđer Bošković) i Tihomir Marjanac (Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb).

------------------------

Nenad Raos je kemičar, umirovljeni znanstveni savjetnik u trajnome zvanju. Do umirovljenja je radio u Institutu za medicinska istraživanja i medicinu rada baveći se poglavito teorijskom i bioanorganskom kemijom. Još od studentskih dana bavi se popularizacijom znanosti. Napisao je na stotine znanstveno-popularnih članaka, 13 znanstveno-popularnih knjiga te je bio autor 7 izložbi u Tehničkom muzeju Nikola Tesla. Sedam je godina uređivao Prirodu, a sada je urednik rubrike „Kemija u nastavi“ u časopisu Kemija u industriji. Dobitnik je Državne godišnje nagrade za promidžbu i popularizaciju znanosti 2003. godine.

Tomislav Portada je kemičar zaposlen na Institutu Ruđer Bošković. Školovao se na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu gdje je 1998. diplomirao, a 2004. doktorirao kemiju. Bavi se znanstvenim istraživanjima u području sintetske organske kemije, stručnim aktivnostima u području hrvatskoga kemijskog nazivlja, nastavom kemije na više kolegija na Sveučilištima u Zagrebu i Rijeci, radom s darovitim učenicima i studentima te popularizacijom znanosti. Pokretač je i voditelj edukativno-popularizacijskog projekta "Kemijsko-inženjerske radionice HDKI-ja".

Tihomir Marjanac umirovljeni je profesor s Geološkog odsjeka Prirodoslovnog-matematičkog fakulteta u Zagrebu. Rođen je 1953. godine u Zagrebu. Studij geologije završio je na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu gdje je magistrirao i doktorirao. Proveo je dvije i pol godine na postdoktorskom usavršavanju na Sveučilištu u Bergenu u Norveškoj. Tijekom studija radio je kao geološki tehničar u Institutu za geološka istraživanja Zagreb, a od 1982. godine zaposlen je na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Bavi se proučavanjem marinskih klastičnih sedimenata, oledbe Dinarida, i geoloških učinaka asteroidnih impakata. Vodio je nekoliko međunarodnih i nacionalnih znanstvenih projekata. Sadašnji položaj: izvanredni profesor na Geološko-paleontološkom zavodu Geološkog odsjeka PMF. Bavi se popularizacijom znanosti, organizator je geoloških i astronomskih radionica za školsku djecu koje se izvode u sklopu Škole u prirodi, član je organizacijskog odbora i koordinator za prirodoslovlje Festivala znanosti u Zagrebu. Suosnivač je udruge ProGEO-Hrvatska za promociju i zaštitu geološke baštine, i bio je organizator svjetskog kongresa ProGEO 2008. godine.