Objava otkrića DNA desila se baš na današnji su dan 1953. g.  kada su znanstvenici Sveučilišta u Cambridge-u  zoolog James D. Watson i fizičar Francis H.C. Crick obznanili model DNA kao dvostruke uzvojnice. Iako je sama deoksiribonukleinska kiselina (DNA) otkrivena još 1869., sve do 1943. nije bila poznata njezina ključna uloga u genetskom nasljeđivanju. Početkom pedesetih godina mnogi su se znanstvenici intenzivno bavili strukturom DNA. Između ostalih Linus Pauling je već 1951. predložio model jednostruke uzvojnice, a potom 1953. model trostruke uzvojnice. U potpunosti svjesni Paulingove genijalnosti i znajući da se moraju požuriti, ujutro 28. veljače 1953. Watson i Crick objavili  su da je DNA polimer oblika dvostruke uzvojnice, dvije vrpce spiralno omotane jedna oko druge, od kojih svaka sadrži nanizane nukleotide. DNA se replicira razdvajanjem dvostruke uzvojenice na pojedinačne vrpce, a svaka postaje obrazac za novu dvostruku uzvojnicu. Iste su godine Watson, Crick i Wilkins dobili Nobelovu nagradu, a najmlađi među njima, Watson, imao je tada tek 25 godina.

U svojoj knjizi The Double Helix izdanoj 1968. (zanimljivi prikaz knjige) Watson je napisao da je Crick objavio otkriće u obližnjem  Eagle Pubu izbrbljavši svima da su "otkrili tajnu života" što je donekle bilo točno jer je ovo otkriće razriješilo jednu od osnovnih zagonetki - kako je moguć prijenos genetskih informacija sadržanih u organizmu s generacije na generaciju.

Formalno su Watson i Crick svoje rješenje objavili 25. travnja 1953., a odmah potom objavili su i rad u časopisu Nature koji je donio revoluciju u područja biologije i medicine. Na temelju ovog otkrića razvila su se istraživanja genetskih bolesti prije samog rođenja, GMO, mogućnost identificiranja ljudskih ostataka, istraživanja bolesti kao što je AIDS, korištenje DNA analiza u forenzici i brojna druga.

Watson i Crick su se kasnije razišli zbog neslaganja oko Watsonove knjige u kojoj su prema Cricku iznesene krive činjenice i time izdano njihovo prijateljstvo.  Činjenica je da se Watson u knjizi prilično negativno raspisao o mnogima, između ostalih o Paulingu, Cricku, Franklin, i da je to možda (kao što Crick tvrdi) više autobiografska nego znanstvena knjiga. No, puno veća kontroverza vezana je uz činjenicu da su Watson i Crick iskoristili istraživanja Rosalind Franklin (isto s Cambridge-a) koja je DNA uz pomoć X-zraka fotografirala 1952. g.  Njezin suradnik i kolega Maurice Wilkins pokazao je te fotografije Watsonu i Cricku prije nego što su oni objavili svoje otkriće., a i inače ih je obavještavao o svim njenim neobjavljenim postignućima.  Sva trojica su se pobrinula da se doprinos Rosalind Franklin prikrije i zajedno su podijelili Nobelovu nagradu 1962. g. Rosalind je umrla vrlo mlada sa 37 godina godine 1958. i nikada nije saznala koju su zapravo ključnu ulogu odigrale njena istraživanja u ovom povijesnom otkriću.