Tim Gowers i matematičari s Cambridge University, UK, potaknuti nedavnim bojkotom izdavačke kuće Elsevier od strane znanstvenika, pokrenuli su izvrsnu inicijativu koja znanstveno izdavaštvo smješta u okvire primjerene današnjem vremenu. Cilj projekta je osigurati znanstvenicima mogućnost objavljivanja radova uz minimalne troškove i bez posredstva komercijalnih izdavača.

Veći dio znanstvenika je već otprije svjestan da je doprinos autora u izdavanju časopisa velik (pisanje, recenzija, uređivanje, lektoriranje, formatiranje) u odnosu na doprinos velikih izdavačkih kuća koje kasnije te sadržaje prodaju uglavnom istim autorima ostvarujući ogromne profite. Projekt nazvan Episciences osigurat će brz i neometan pristup matematičkim časopisima u otvorenom pristupu (epijournals).

Časopisi će uključivati recenzirane radove iz različitih područja matematike prethodno objavljene na arXiv serveru. Minimaliziciju troškova izdavanja takvih časopisa osigurat "izdavačka platforma" (softver) koja će omogućiti kvalitetnu recenziju i uređivanje radova uz najmanje moguće administrativne troškove, uz besplatan angažman znanstvenika. Troškove izrade softvera i održavanja servera pokrit će Centre pour la Communication Scientifique Directe (CCSD) u suradnji s Institut Fourier na Grenoble University i uz podršku francuske vlade te na taj način omogućiti znanstvenicima kreiranje vlastitog izdavačkog sustava. Ova će inicijativa omogućiti komentare cjelokupne znanstvene zajednice vezane uz pojedini rad. Jedan od pokretača inicijative rekao je "It's a global vision of how the research community should work: we want to offer an alternative to traditional mathematics journals". U očekivanju prvih brojeva epi-časopisa u travnju, kako je najavljeno, poželimo im uspjeh.

Možda ćete se pitati tko je Aaron Swartz, zašto je ovaj post posvećen njemu i kakve on ima veze s knjižnicom, znanošću i Institutom Ruđer Bošković. O Aaronu se posljednjih dana puno piše i može se saznati gotovo sve o ovom zanimljivom mladiću (na portalu Boingboing, na blogu Lessig Blog, u Večernjem listu, na portalu Tehnoklik, na CNN-u...) za kojeg mnogi tvrde da je bio genije. Neki od vas znaju da je Aaron radio na RSS-u još kada je bio dječarac od 14 godina, da je osnovao Reddit i da je bio vrlo aktivan u Creative Commons-u. Borio se protiv PIPA-e, SOPA-e i drugih prijedloga zakona koji su mahom pod krinkom sprečavanja piratstva prijetili bilo kakvoj slobodnoj razmjeni informacija i ideja na Internetu. Črvrsto je vjerovao da se za naša prava na slobodu informacija moramo boriti stalno, kao pojedinci i kao grupe.

Ipak se kreće! - uzrečica je koju, na svu sreću, možemo vezati i uz otvoreni pristup znanstvenim informacijama (eng. Open Access). Otvoreni pristup se kreće dvama glavnim putovima - "zelenim" i "zlatnim". Zeleni put je onaj pravi put otvorenog pristupa koji se zalaže za samoarhiviranje radova u razne institucijske i druge vrste repozitorija te njihovu besplatnu dostupnost javnosti. Zlatni put je definirao časopise u otvorenom pristupu kao one kod kojih ne postoji copyright koji ograničava pristup i korištenje objavljenih materijala. Prema Budimpeštanskoj inicijativi (2002.), časopisi u otvorenom pristupu neće naplaćivati pretplatu ili pristup, već će se okrenuti drugim modelima podmirivanja troškova (npr., agencije i vlade koje financiraju istraživanja, institucije koje zapošljavaju istraživače, fondovi koji će se osloboditi otkazivanjem pretplata ili naplatom od samih autora).

U srijedu, 28.11. će se u 15:00 u predavaonici 3. krila održati 103. kolokvij Knjižnice IRB-a:

Ivana Hebrang Grgić, Filozofski fakultet u Zagrebu:
CITATNA PREDNOST OTVORENOG PRISTUPA

U trenutku definiranja otvorenog pristupa znanstvenim informacijama činilo se da će taj način komunikacije riješiti probleme nedostupnosti znanstvenih informacija izazvane sve većim pretplatama na znanstvene časopise. Znanstvenici su vrlo brzo počeli provoditi istraživanja na različitim uzorcima otvoreno dostupnih časopisa i članaka nastojeći potvrditi ili opovrgnuti osnovnu hipotezu zagovornika otvorenog pristupa – znanstvene informacije objavljene na taj način imaju veću vidljivost, a time i veći utjecaj.

103. kolokvij Knjižnice IRB-a:
Ivana Hebrang Grgić, Filozofski fakultet u Zagrebu:
CITATNA PREDNOST OTVORENOG PRISTUPA

FULIR (Full-text Institutional Repository of the Ruđer Bošković Institute) (http://fulir.irb.hr) je institucijski repozitorij IRB-a u koji djelatnici IRB-a mogu pohranjivati cjelovite tekstove svih vrsta dokumenata koje produciraju tijekom znanstveno-istraživačkog rada (cjelovite tekstove radova objavljenih u znanstvenim časopisima, radova objavljenih u zbornicima konferencija, ocjenskih radova, poglavlja u knjigama, monografija, raznih izvještaja, prezentacija i postera prezentiranih na konferencijama), kao i audio-video materijale te izvorne podatke istraživanja (datasets).

U četvrtak, 25.10. će se u 15:00 u predavaonici 3. krila održati 102. kolokvij Knjižnice IRB-a:

Jadranka Stojanovski, Knjižnica IRB-a / Sveučilište U Zadru: KAKO JE FINCH UKRAO OTVORENI PRISTUP?

Alen Vodopijevec, Bojan Macan, Knjižnica IRB-a: KAKO JE FULIR VRATIO OTVORENI PRISTUP? - PREDSTAVLJANJE INSTITUCIJSKOG REPOZITORIJA IRB-a S PRISTUPOM CJELOVITIM TEKSTOVIMA

102. kolokvij Knjižnice IRB-a:

Jadranka Stojanovski, Knjižnica IRB-a / Sveučilište U Zadru: KAKO JE FINCH UKRAO OTVORENI PRISTUP?

Alen Vodopijevec, Bojan Macan, Knjižnica IRB-a: KAKO JE FULIR VRATIO OTVORENI PRISTUP? - PREDSTAVLJANJE INSTITUCIJSKOG REPOZITORIJA IRB-a S PRISTUPOM CJELOVITIM TEKSTOVIMA

Na Fakultetu elektrotehnike i računarstva će se 24. listopada 2012. održati Radionica Open Access - otvoreni pristup znanstvenim informacijama. Na radionici će se raspravljati o znanstvenim informacijama kao kritičnoj nacionalnoj infrastrukturi i o pravu na znanje kao univerzalnom ljudskom pravu. Dat će se pregled stanja otvorenog pristupa u Hrvatskoj, istaknuti citatna prednost znanstvenih radova objavljenih u otvorenom pristupu, razmotiriti uloga knjižnice u promoviranju i podržavanju otvorenog pristupa te značaj otvorenog pristupa iz studentske perspektive. Bit će govora i o tehnologijama kojima se ostvaruje otvoreni pristup. Na radionici će biti predstavljena Hrvatska deklaracija o otvorenom pristupu čiji tekst se nalazi na http://www.fer.unizg.hr/oa2012/deklaracija. Pozivaju se svi sve zaiteresirani da svojim potpisom podrže ovu deklaraciju.

Hrvatska deklaracija o otvorenom pristupu je hvalevrijedna inicijativa koja je proizašla iz zabrinutosti zbog nedostatka strateških odrednica o pristupu, diseminaciji te pohrani i čuvanju znanstvenih informacija u Hrvatskoj. Deklaracijom se pozivaju svi koji su uključeni u prikupljanje i objavljivanje znanstvenih informacija, na usklađeno i odlučno djelovanje kako bi se u otvoreni pristup pohranile sve hrvatske znanstvene informacije.

Hrvatsku deklaraciju o otvorenom pristupu možete i vi podržati.