Ovogodišnji program Psihofesta nudi vrlo zanimljiva predavanja i radionice. Koji su uzroci niskog samopoštovanja, utječe li na nas više genetsko naslijeđe ili okolina, čemu služe psihologijski testovi, zašto se bojimo, kako glazba oblikuje naše kupovne odluke, vrijedi li biti perfekcionist, je li stvarno mama kriva za sve, kako djeluje stereotip fizičke privlačnosti na naše procjene i ponašanje - neke su od tema predavanja. Ujedno se možete poigrati rješavajući različite psihologijske testove i saznati više o sebi. U vremenu kada se teško pronalazi i dobiva posao možda vam može koristiti radionica koja će vas podučiti kako ćete ostaviti dobar dojam na intervjuu za posao. Sve se održava u nedjelju od 11 do 19 sati na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a detaljan raspored olakšat će vam odabir i snalaženje.

Prema najnovijim podacima koje smo dobili od Thomson Reutersa u Current Contents (CC) bazi podataka koja u 2013. g.  indeksira ukupno 9.811 časopisa ii dalje je indeksirano 12 hrvatskih časopisa:

Chemical And Biochemical Engineering Quarterly
Collegium Antropologicum
Croatian Medical Journal
Croatica Chemica Acta
Drustvena Istrazivanja
Food Technology And Biotechnology
International Review Of The Aesthetics And Sociology Of Music
Journal Of Mathematical Inequalities
Knjizevna Smotra
Operators And Matrices
Prolegomena
Synthesis Philosophica

Web of Science (WoS) baza podataka ukupno indeksira 12.466 časopisa, a broj hrvatskih časopisa smanjen je na 57. Tri časopisa nisu više indeksirana u WoS, a to su časopisi Govor, Jezikoslovlje i Sociologija i prostor. U WoS nije dodan niti jedan novi hrvatski časopis, pa popis izgleda ovako:

Tim Gowers i matematičari s Cambridge University, UK, potaknuti nedavnim bojkotom izdavačke kuće Elsevier od strane znanstvenika, pokrenuli su izvrsnu inicijativu koja znanstveno izdavaštvo smješta u okvire primjerene današnjem vremenu. Cilj projekta je osigurati znanstvenicima mogućnost objavljivanja radova uz minimalne troškove i bez posredstva komercijalnih izdavača.

Veći dio znanstvenika je već otprije svjestan da je doprinos autora u izdavanju časopisa velik (pisanje, recenzija, uređivanje, lektoriranje, formatiranje) u odnosu na doprinos velikih izdavačkih kuća koje kasnije te sadržaje prodaju uglavnom istim autorima ostvarujući ogromne profite. Projekt nazvan Episciences osigurat će brz i neometan pristup matematičkim časopisima u otvorenom pristupu (epijournals).

Časopisi će uključivati recenzirane radove iz različitih područja matematike prethodno objavljene na arXiv serveru. Minimaliziciju troškova izdavanja takvih časopisa osigurat "izdavačka platforma" (softver) koja će omogućiti kvalitetnu recenziju i uređivanje radova uz najmanje moguće administrativne troškove, uz besplatan angažman znanstvenika. Troškove izrade softvera i održavanja servera pokrit će Centre pour la Communication Scientifique Directe (CCSD) u suradnji s Institut Fourier na Grenoble University i uz podršku francuske vlade te na taj način omogućiti znanstvenicima kreiranje vlastitog izdavačkog sustava. Ova će inicijativa omogućiti komentare cjelokupne znanstvene zajednice vezane uz pojedini rad. Jedan od pokretača inicijative rekao je "It's a global vision of how the research community should work: we want to offer an alternative to traditional mathematics journals". U očekivanju prvih brojeva epi-časopisa u travnju, kako je najavljeno, poželimo im uspjeh.

Možda ćete se pitati tko je Aaron Swartz, zašto je ovaj post posvećen njemu i kakve on ima veze s knjižnicom, znanošću i Institutom Ruđer Bošković. O Aaronu se posljednjih dana puno piše i može se saznati gotovo sve o ovom zanimljivom mladiću (na portalu Boingboing, na blogu Lessig Blog, u Večernjem listu, na portalu Tehnoklik, na CNN-u...) za kojeg mnogi tvrde da je bio genije. Neki od vas znaju da je Aaron radio na RSS-u još kada je bio dječarac od 14 godina, da je osnovao Reddit i da je bio vrlo aktivan u Creative Commons-u. Borio se protiv PIPA-e, SOPA-e i drugih prijedloga zakona koji su mahom pod krinkom sprečavanja piratstva prijetili bilo kakvoj slobodnoj razmjeni informacija i ideja na Internetu. Črvrsto je vjerovao da se za naša prava na slobodu informacija moramo boriti stalno, kao pojedinci i kao grupe.

Na Fakultetu elektrotehnike i računarstva će se 24. listopada 2012. održati Radionica Open Access - otvoreni pristup znanstvenim informacijama. Na radionici će se raspravljati o znanstvenim informacijama kao kritičnoj nacionalnoj infrastrukturi i o pravu na znanje kao univerzalnom ljudskom pravu. Dat će se pregled stanja otvorenog pristupa u Hrvatskoj, istaknuti citatna prednost znanstvenih radova objavljenih u otvorenom pristupu, razmotiriti uloga knjižnice u promoviranju i podržavanju otvorenog pristupa te značaj otvorenog pristupa iz studentske perspektive. Bit će govora i o tehnologijama kojima se ostvaruje otvoreni pristup. Na radionici će biti predstavljena Hrvatska deklaracija o otvorenom pristupu čiji tekst se nalazi na http://www.fer.unizg.hr/oa2012/deklaracija. Pozivaju se svi sve zaiteresirani da svojim potpisom podrže ovu deklaraciju.

Baza podataka Current Contents (CC) od prošle subote nije više na raspolaganju putem Ovid sučelja koje smo za pretraživanje te baze podataka koristili od 1995. godine, već je dio Web of Kowledge (WoK) portala, zajedno s ostalim raspoloživim bazama podataka kao što su Web of Science (WoS), Journal Citation Reports (JCR) i Medline. Putem WoK-a na raspolaganju su godišta CC od 1998 do danas (ne više od 1993). Za sve zainteresirane korisnike Knjižnica će u sklopu KEKS seminara organizirati radionicu na kojoj ćemo pojasniti sve razlike u sučeljima i mogućnostima pretraživanja između Ovida i WoK-a.

Na press konferenciji znanstvenici CERN-a potvrdili su pronalazak nove čestice s pouzdanošću od 99.999%. Nova čestica je najteži bozon ikad pronađen, "konzistentan" s još prije 50-ak godina najavljenim Higgsovim bozonom, možda poznatijim pod nazivom "božja čestica".  Higgsov bozon objasnio bi zašto sve čestice imaju masu i popunio bi praznine u teoriji koja objašnjava zakone koji vladaju u svemiru. Pronađeni bozon ima masu 125.3±0.6 GeV uz 5-sigma razliku, što odgovara očekivanoj masi Higgsovog bozona od 125-126 GeV, uz vjerojatnost 1 prema 3.5 miliona da je detektirani signal statistička slučajnost. Kako se na Twitteru vezano uz ovu temu pojavljuje stotinjak novih "tweetova" svakih nekoliko minuta, u očekivanju službenih potvrda,  preporučamo da pročitate najnovije vijesti o ovom revolucionarnom otkriću na Web stranicama CERNa.

Prema najnovijim podacima koje smo dobili od Thomson Reutersa u Current Contents (CC) bazi podataka i dalje je indeksirano 12 hrvatskih časopisa, ali se časopis Strojarstvo više ne indeksira, a na popis je dodan časopis Journal of Mathematical Inequalities, tako da sada popis za CC izgleda ovako:

Američko udruženje knjižnica izdalo je zanimljiv izvještaj o stanju u američkim knjižnicama u 2012. g. Izvještaj je vrlo iscrpan, a od novijih uloga knjižnica možemo izdvojiti dvije: 

• Izdavaštvo - knjižnice sve aktivnije sudjeluju u procesima znanstvenog izdavaštva, pa je tako pola anketiranih akademskih knjižnica već pokrenulo izdavačke usluge, dvije trećine izdaje časopise, a pola knjižnica knjige/monografije.
• Briga o podacima - na tragu inicijativa National Institute of Health (NIH) i National Science Foundation (NSF) koji svojim projektima potiču otvoreni pristup podacima koji su rezultati provedenih istraživanja, neke knjižnice već osiguravaju potporu istraživačima prilikom pohrane i dijeljenja podataka.

Tekst izvještaja The 2012 State of America’s Libraries: A Report from the American Library Association slobodno je dostupan.

Mnogi će se složiti da je forma današnjih znanstvenih radova zastarjela, pa i pored neizbježnih novotarija koje donose nove tehnologije, formom slijedi obrazac zacrtan prije nekoliko stotina godina. Hoće li u budućnosti znanstvenici razmjenjivati drugačiju vrstu znanstvenih artefakata, pogodnih za brzo i lagano ponovno korištenje? Hoće li se zvati "publikacije" ili možda "istraživački objekti"? I najvažnije, kakve karakteristike će takvi objekti imati, bez obzira na naziv? O svemu ovome David De Roure je na Natureovom blogu napisao zanimljiv članak pod nazivom "Replacing the Paper: the twelve Rs of the e-Research Record".