Šestar je zamišljen kao interaktivna baza podataka znanstvenih instrumenata smještenih pri znanstvenim, istraživačkim i visokoškolskim ustanovama u RH, čiju nabavku je prvenstveno financiralo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta. Raspoložive informacije trebale bi unaprijediti korištenje postojećih instrumenata, te potaknuti suradnju među znanstvenicima.

Osnovna zadaća Centra je osiguravanje pristupa najvažnijim svjetskim bazama podataka i e-časopisima. Centar posreduje između Minstarstva znanosti, obrazovanja i školstva (MZOŠ) kao financijera i akademske i istraživačke zajednice kao korisnika, nastojeći osigurati da se nabavljene baze podataka i zbirke online časopisa koriste što učinkovitije, te da istraživači, nastavnici i studenti imaju na raspolaganju informacije koje su im neophodne u njihovom radu. Osim komercijalnih baza podataka koje nabavlja MZOŠ Centar za online-baze podataka osigurava pristup nizu baza podataka koje su u slobodnom pristupu.

POVIJEST

Centar za online-baze podataka svojim je radom započeo “davne” 1995. godine. U to je vrijeme Knjžnica Instituta Ruđer Bošković imala dosta iskustva s mrežnom verzijom vrlo popularne baze podataka Current Contents, pa smo dobili povjerenje tadašnjeg Ministarstva znanosti i tehnologije kako bismo pristup Current Contentsu, a kasnije i drugim važnim bazama podataka osigurali za širu akademsku zajednicu. U radu Centra fokusirani smo na osiguravanje što laganijeg pristupa, održavanje mrežnih stranica, komunikaciju s knjižnicama, korisnicima i izdavačima i edukaciju.

PRISTUP BAZAMA PODATAKA

Za većinu baza podataka pristup je moguć sa svih znanstvenih i akademskih ustanova u RH. Pristup je reguliran validacijom IP adresa. Moguć je također pristup preko različitih "internet provider-a" ukoliko sklopljen ugovor s Hrvatskom akademskom i istraživačkom mrežom CARNet. Na isti je način moguće koristiti bežičnu mrežu za pristup. Kao privremeno rješenje Centar također osigurava pristup preko središnjeg proxy servera. Za detalje o pristupu bazama podataka dobro je pogledati FAQ na stranicama Centra.

BAZE PODATAKA I ZBIRKE E-ČASOPISA

Baze podataka kojima se može pristupiti preko Centra za online baze podataka su slijedeće (za pristup posjetite stranice Centra):

• ScienceDirect (Elsevier) - zbirka oko 2000 e-časopisa;
• Scopus (Elsevier) - citatna baza podataka koja uključuje oko 18.000 časopisa više od 4.000 različitih izdavača;
• EBSCOHost (EBSCO) - uključuje baze podataka kao što su Academic Search Complete, Business Source Complete, CINAHL i dr.;
• Ovid - putem Ovid sučelja korisnicima su na raspolaganju baze podataka kao što su Current Contents (9.000 časopisa iz svih znanstvenih područja), Medline, INSPEC, Agricola, EBM Evidence Based Medicine, PsycInfo, ERIC i 40 e-knjiga iz područja medicine;

Baze podataka za koje nije obnovljena pretplata:

• Emerald Insight -  oko 170 časopisa iz područja društvenih znanosti;
• Springer Link - oko 500 časopisa izdavača Springer Verlag;
• Wiley journals - oko 2000 časopisa izdavača Wiley & Sons;
• Blackwell journals - oko 800 časopisa izdavača Blackwell;
• Oxford University Press - oko 200 časopisa;
• Cambridge University Press - oko 200 časopisa;
• EI Village - baze podataka iz područja tehničkih znanosti Compendex i CRC ENGnetBASE;
• HeinOnline - oko 500 časopisa sa cjelovitim tekstom iz područja prava;
• Web of Science - interdisciplinarna citatna baza podataka izdavača ThomsonReuters koja uključuje oko 12.000 časopisa (Science Citation Index Expanded, Social Science Citation Index, Arts and Humanities Citation Index);
• Journal Citation Reports - baza podataka časopisa s pripadajućim čimbenicima utjecaja (IF, impact factor);
• MathSciNet (American Mathematical Society) - literatura iz područja matematike;
• Lippincot - oko 100 časopisa iz područja biomedicine.

Korisnici bazu podataka Tko je tko u hrvatskoj znanosti mogu konzultirati ukoliko npr. traže suradnika na projektu, ukoliko ih zanima biografija ili bibliografija nekog znanstvenika/ce, ukoliko traže kolegu srodnih znanstvenih interesa ili ih zanima tko je ekspert unutar određenog uskog znanstvenog područja i sl. Ovaj servis omogućuje znanstvenicima da sve relevantne informacije o sebi pohrane na jedno mjesto gdje će onda jednostavnim „klikom" moći generirati Curriculum Vitae (CV) za različite potrebe.

Hrvatska znanstvena bibliografija CROSBI  prikuplja bibliografske podatke o svim publikacijama koje su napisali hrvatski znanstvenici. Repozitorij trenutno sadrži preko 280.000 bibliografskih zapisa (oko 20.000 godišnje). CROSBI služi i kao repozitorij otvorenog pristupa (OA) za više od 6.000 publikacija sa cjelovitim tekstom. CROSBI zapisi jednoznačno su pridruženi matičnom broju znanstvenika, instituciji, znanstvenom projektu i znanstvenom području, što daje velike mogućnosti pretraživanja i pregledavanja.

Podaci pohranjeni u bazi podataka koriste se osim za potrebe redovitih godišnjih izvješća MZOŠ-a, kao potpora radu prosudbenih skupina, za potrebe napredovanja u zvanjima, izradu tekućih (on-demand) bibliografija pojedinih ustanova, projekata i znanstvenika i dr. Posebnost ove bibliografije osiguravaju znanstvenici koji podatke o svojim radovima unose kontinuirano, često čak i prije nego što je rad objavljen, što osigurava ažurnost baze podataka.