Zaslužni znanstvenik Instituta Ruđer Bošković Ivo Šlaus nedavno je izabran za predsjednika Svjetske akademije znanosti i umjetnosti. Po prvi put u povijesti sjedište Svjetske akademije bit će u Republici Hrvatskoj na Institutu Ruđer Bošković.

Uz akademika Šlausa u Predsjedništvo Svjetske akademije izabrani su Maria Graca de Carvalho (članica Europskog Parlamenta, bivša ministrica u Vladi J. M. Barrosoa), Emil Constainescu (bivši predsjednik Rumunjske i rektor Sveučilišta u Bukureštu), Herwig Schopper (bivši generalni direktor CERN-a) i Roberto Peccei (član Izvršnog odbora Rimskog kluba). Za savjetnike predsjednika imenovani su Muhamed Hassan (su-predsjednik Međunarodne udruge akademija znanosti) i Heitor Gurgulino de Souza (bivši rektor Sveučilišta Ujedinjenih naroda i predstavnik Međunarodne unije rektora u UNESCO-u).

L'Oreal Adria i Hrvatsko povjerenstvo za UNESCO šestu godinu zaredom nagrađuju najuspješnije mlade znanstvenice iz područja prirodnih znanosti i interdisciplinarnih područja koje su u posljednjoj fazi pripreme doktorske disertacije. Ove godine među dobitnicama su i dvije znanstvene novakinje s Instituta Ruđer Bošković (IRB): Martina Malnar iz Laboratorija za molekularnu neurofarmakologiju i Galja Pletikapić iz Laboratorija za bioelektrokemiju i oslikavanje površina.

Znanstvenici Instituta Ruđer Bošković dr. sc. Maja Buljan, dr. sc. Nikola Radić i dr. sc. Iva Bogdanović Radović u suradnji sa kolegama iz Republike Češke, Slovenije i Italije objavili su rad pod naslovom "Grazing-incidence small-angle X-ray scattering: application to the study of quantum dot lattices" u časopisu Acta Crystallographica A - Foundations of Crystallography (Faktor utjecaja 54.333).

Rad se odnosi na razvoj vrlo moćne metode za interpretaciju GISAXS (grazing incidence small angle x-ray scattering) mjerenja koja omogućava vrlo precizno određivanje strukturnih svojstava prostorno uređenih nanočestičnih materijala. Iako GISAXS kao eksperimentalna tehnika postoji već dulji niz godina, do sada nije postojala pouzdana metodologija za interpretaciju GISAXS mjerenja sa trodimenzionalno uređenih nanočestica.

Jesu li svi osnovni geni nastali u pradavnom trenutku na početku evolucijskog vremena, i jesu li onda ti početni geni miješanjem i kopiranjem kasnije stvarali sve ostale gene? U zadnja tri desetljeća u genetici prevladava mišljenje da je kopiranje već postojećih gena glavni, ako ne i jedini, način nastanka novih gena. Međutim dr. Tomislav Domazet-Lošo s Instituta Ruđer Bošković i prof. Diethard Tautz s Max Planck Instituta za evolucijsku biologiju u svom novom istraživanju pokazuju, da osim kopiranja, važnu ulogu u evoluciji genoma ima i spontano (de novo) stvaranje potpuno novih gena. Za te gene bez podrijetla (eng. orphan genes) koji igraju važnu ulogu u embrionalnom razvoju i u interakcijama organizama s okolišem autori pokazuju da mogu nastati bilo kada tijekom evolucije, što uključuje i sadašnje organizme na Zemlji.

Ravnateljica Instituta Ruđer Bošković dr. sc. Danica Ramljak, na osobni poziv predsjednika Mađarske akademije znanosti (HAS), akademika Joszefa Palinkasa, sudjeluje na Svjetskom znanstvenom forumu koji se održava od 17. do 19. studenog 2011. godine u Budimpešti. Forum su danas svečano otvorili: akademik Pálinkás, predsjednik HAS-a, g. Viktor Orban, premijer Mađarske, g. Ban Ki-moon, glavni tajnik UN-a, gđa. Irina Bokova, generalna direktorica UNESCO-a, g. Yuan Tseh Lee, predsjednik Međunarodnog vijeća za znanost (ICSU) President, ICSU, g. Alan I. Leshner predsjednik Američkog udruženja za znanstvena dostignuća (AAAS), gđa Dominique Ristori, generalna direktorica Istraživačkog centra pri Europskoj komisiji i članovi Međunarodne svemirske postaje direktnim uključivanjem video linkom u program.

Istaknuti znanstvenik, prof. dr. sc. Milivoj Boranić održat će u četvrtak 24. studenog, s početkom u 14 sati u predavaonici III. krila, predavanje pod naslovom "50 godina znanstvenog rada i 75 godina života". U uvodnom dijelu svog izlaganja prof. Boranić će navesti bitne biografske podatke, a opis znanstvenoga rada uključit će bitna dostignuća na glavnim područjima interesa u biomedicinskoj znanosti – transplantacijskoj imunologiji, eksperimentalnoj hematologiji i onkologiji, neuroimunologiji, tkivnom inženjerstvu - te na praktične ekstenzije svoje djelatnosti putem suradnje s kliničkim ustanovama.

Znanstveni suradnik dr. Enis Afgan iz Centra za informatiku i računarstvo (CIR), objavio je članak pod nazivom "Harnessing cloud computing with Galaxy Cloud" u časopisu Nature Biotechnology (IF=31.1). Rezultati rada omogućuju jednostavnu dostupnost okruženju za izvršavanja bioinformatičkih analiza na cloud infrastrukturi kroz Galaxy aplikaciju.

Predsjednik Znanstvenog vijeća Instituta Ruđer Bošković (IRB) dr. sc. Nevenko Bilić, na prijedlog Vlade Republike Hrvatske, imenovan je članom Nacionalnog vijeća za znanost, najvišeg stručnog tijela koje se brine za razvitak i kvalitetu cjelokupne znanstvene djelatnosti i sustava znanosti u RH. Odluka o imenovanju donesena je na 24. sjednici Hrvatskog sabora održanoj 28. listopada 2011. godine.

The European Journal of Organic Chemistry (IF = 3.206) objavio je na naslovnoj stranici ilustraciju rada dr. Roberta Vianella pod nazivom: Irreversibile Inhibition of Monoamine Oxidase B by the Antiparkinsonian Medicines Rasagiline and Selegiline: A Computational Study.

Najnoviji članak J. Sancho-Parramona iz Zavoda za laserska i atomska istraživanja i razvoj pod naslovom "Near-field coupling of metal nanoparticles under tightly focused illumination" objavljen u časopisu Optics Letters (IF 3.316) pobudio je veliki interes akademske zajednice. Naime, u mjesecu rujnu našao se na drugom mjestu po broju preuzetih kopija sa mrežne stranice časopisa Optics Letters.