Američko udruženje knjižnica izdalo je zanimljiv izvještaj o stanju u američkim knjižnicama u 2012. g. Izvještaj je vrlo iscrpan, a od novijih uloga knjižnica možemo izdvojiti dvije:
Tekst izvještaja The 2012 State of America’s Libraries: A Report from the American Library Association slobodno je dostupan.
Mnogi će se složiti da je forma današnjih znanstvenih radova zastarjela, pa i pored neizbježnih novotarija koje donose nove tehnologije, formom slijedi obrazac zacrtan prije nekoliko stotina godina. Hoće li u budućnosti znanstvenici razmjenjivati drugačiju vrstu znanstvenih artefakata, pogodnih za brzo i lagano ponovno korištenje? Hoće li se zvati "publikacije" ili možda "istraživački objekti"? I najvažnije, kakve karakteristike će takvi objekti imati, bez obzira na naziv? O svemu ovome David De Roure je na Natureovom blogu napisao zanimljiv članak pod nazivom "Replacing the Paper: the twelve Rs of the e-Research Record".
U doba izuzetne popularnosti metrika svih vrsta koje nastoje prosuditi o kvaliteti znanstvene publicistike, a koje se koriste prilikom napredovanja, prijava projekata, zapošljavanja i sl., jedan broj dobio je značenje daleko veće od onog koje bi mu trebalo pripadati. Pa iako je broj koji je njegov izumitelj Eugene Garfield nazvao "journal impact factor" knjižničarima poznat još od 1975. g., tek zadnjih godina znanstvena ga je zajednica prigrlila kao neprikosnovenu mjeru kvalitete objavljenih radova, nerijetko ga primjenjujući u sasvim krivom kontekstu. Iako čak i Marie McVeigh iz Thomson Reutersa izjavljuje: "The Impact Factor was never supposed to be used to rank scientists", priča s IF se nekako otkoturala predaleko i ne može se više lagano zaustaviti. Stoga ne iznenađuju tendencije urednika časopisa da na različite načine povećaju IF svog časopisa. Kako se može manipulirati čimbenikom utjecaja povećavajući samocitiranost časopisa pročitajte u novom radu objavljenom u časopisu Science pod naslovom Coercive Citation in Academic Publishing. Poruka: želite li objaviti rad u nekom od "boljih" časopisa ne čekajte da vam urednik različitim migovima da do znanja da se u vašem popisu literature ne nalazi dovoljan broj radova baš iz tog časopisa, već ga preduhitrite. Izgleda da univerzalna preporuka autorima “Cite the work of those individuals whose ideas, theories, or research have directly influenced your work” nije više važeća.
Google Scholar postaje sve bolji, pa su tako ovih dana dodali uslugu Google Scholar Citations. Svaki autor može jednostavno odabrati svoje radove koje je Google Scholar zabilježio, te generirati tablični i grafički prikaz svojih citata. Dodatna opcija je mogućnost obavještavanja mejlom svaki puta kada se pojavi novi citat nekog rada. Tu je i nezaobilazni h-index. Super je sto mozete traziti profile svojih kolega, koautora, područje vašeg znanstvenog interesa i sl. Također, svoj profil mozete javno objaviti, povezati ga sa svojih web stranica, poslati nekom, a i ne morate. Zaboravila sam napomenuti da prethodno morate imati Google korisnički račun. Ukoliko pak na brzinu želite pogledati broj radova i citiranost nekog od autora, kolega, suradnika, poigrajte se s Google Citations Gadget.
Kako bismo izašli u susret novim potrebama naših korisnika, od nedavno smo za njih otvorili mogućnost online razgovora, IM (Instant Messaging) ili live chata. Pa ako vam zatreba bilo kakva informacija, članak, knjiga ili nešto drugo iz šiiiirokog područja naših kompetencija, a ne znate kako biste došli do toga, potražite na početnoj stranici IRB Knjižnice nasmiješenu sličicu s porukom "Savjetnik je online", kliknite i napišite nam što vas zanima. Čavrljajte s nama.
U Hrvatskoj zanstvenoj bibliografiji CROSBI (http://bib.irb.hr) objavljen je 300.000. rad!!! Kada smo 1997. g. objavili prvu verziju CROSBI-ja uz potporu tadašnjeg Ministarstva znanosti i tehnologije, CROSBI je bila jedinstvena bibliografija čak i u svjetskim razmjerima. Tzv. „current research“ bibliografije danas imaju sva veća sveučilišta u svijetu, dok su slične bibliografije na razini cijele države još uvijek rijetke.
Kratki filmić o budućnosti digitalne knjige objavljen na TED-u potakne čovjeka na svakakva razmišljanja o mogućnostima koje su nam na raspolaganju i koje (ne) koristimo. Zamišljam znanstveni članak u kojem me autor pozdravlja putem video ili audio zapisa s nekim svojim zanimljivim uvodnim razmišljanjima o istraživanju, dok jednim klikom mogu vidjeti gdje radi (Google Maps?), prošetati do ustanove i razgledati je ako me zanima, možda zaviriti i u laboratorij, pogledati CV autora, ostale radove koje je objavio, područja u kojima je stručnjak i područja koja ga/nju tek intrigiraju...ne moram ništa tražiti, sve je na dohvat jednog klika...
Kako pomoći znanstvenicima da se kroz sve veću količinu znanstvenih publikacija kreću što brže i učinkovitije? Jedan od odgovora je zacijelo Faculty of 1000 Biology koji je do 8. studenog dostupan sa svih računala Instituta Ruđer Bošković.
Csajbok E, Berhidi A, Vivas L i Schubert A proveli su zanimljivo istraživanje čiji rezultati se mogu vidjeti na SpringerLinku. Aleksandra i ja pokušavamo to dovesti u relaciju sa GDP, GERPom i brojem istraživača po zemljama.
Zagrebačko knjižničarsko društvo organizira od 07.-09. listopada 2007. posjet knjižnicama u Bosni i Hercegovini. Predviđa se posjetiti slijedeće knjižnice: Biblioteka grada Sarajeva, Nacionalna i univerzitetska biblioteka, knjižnica Franjevačke klasične gimnazije Visoko, knjižnica Franjevačkog samostana u Kreševu. Prijave se primaju na Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript do 25.09.2007.
 |
|
 |
|
