Od danas je i službeno novi voditelj Knjižnice Instituta Ruđer Bošković prof. Bojan Macan. S nama već pet godina i pokazao se kao vrstan i sposoban stručnjak u području informacijskih znanosti i knjižničarstva. Bojan je prof. hrvatskog jezika i diplomirani knjižničar. Svestran je i pametan, a više o njemu možete pročitati u Pisci na našem blogu.

S izvrsnim timom Knjižnice i Bojanom na čelu sigurno ćemo raditi još puno bolje nego do sada!

Zadnjih dana svi pričaju o novim prijedlozima minimalnih uvjeta za napredovanje u znanstvenim zvanjima. Poznato je da su se naši sustavi napredovanja uvijek snažno oslanjali na neke “objektivne” kriterije selekcije (Current Contents ili neke druge indeksne publikacije s znatno lošijom selekcijom od CC) i isključivo brojčane pokazatelje. Miješali su se pojmovi kvalitete, dostupnosti i vidljivosti rada, mjere prosudbe kvalitete časopisa i kvalitete rada, pa je tako bila prednost ako je rad bio indeksiran u što više baza podataka, poznatih i onih manje poznatih (neki puta i nepostojećih).  Ovisno o vrsti rada i tome gdje je bio indeksiran, rad je bio svrstan u kategorije.

Došao je i taj trenutak kada se nažalost moramo oprostiti od dragog kolege i prijatelja Tibora Totha. Po struci magistar kemijskih znanosti, neko vrijeme proveo je i na IRB, a veći dio radnog vijeka djelovao je unutar područja informacijskih znanosti povezujući svoj “prirodnjački” bitak s ubrzanim razvojem informacijskih znanosti u plodonosnu karijeru.

Ljubiteljima filmova sigurno će biti korisna informacija o stotinjak raspoloživih legalnih filmova čije poveznice možete naći na stranicama Open Culture.

2007. jedan od znanstvenika koji su otkrili strukturu DNA - James Watson - dobrano je podigao prašinu u svim medijima svojim izjavama da je crna rasa  inteligencijom inferiorna u odnosu na bijelu, što je ovaj puta rezultiralo i njegovom suspenzijom u matičnoj ustanovi. Posebno se kritički na te tvrdnje osvrnuo Craig Venter, znanstvenik koji je među prvima sekvencionirao ljudski genom, istaknuvši da nema znanstvenih činjenica koje bi dokazale vezu između boje kože i inteligencije. Inače, Watson je već ranije davao kontroverzne izjave da pretili ljudi nisu ambiciozni, da ljudi tamne kože imaju jači libido, a poznato je bilo i da ne cijeni previše žene.

Svi koji prate TED sigurno su čuli za Kena Robinsona i odslušali poneka njegova zanimljiva i provokativna razmišljanja o smislu i svrsi obrazovnih sustava, posebno sustava visokih učilišta. Ovo njegovo izlaganje dolazi nam u formi "crtića" i jedno je u nizu zanimljivih  predavanja "the world's most inspiring thinkers" koja nam donosi Royal Society of Arts, Manufactures and Commerce (RSA).

U poplavi svih metrika koje bi trebale izmijeriti kvalitetu znanstveno-istraživačkog rada najčešće se odlučujemo za onu najrazvikaniju, najkomercijalniju i nerijetko najlošiju. Ako se bavite ozbiljno metrikom unutar znanstvenog izdavaštva prvi je osjećaj blage mučnine nad svim tim brojevima koji se najčešće sasvim krivo tumače i koriste

Prema najnovijim podacima koje smo dobili iz Thomson Reutersa hrvatski časopisi u Current Contents (CC) bazi podataka su:

Kada je 07.02.2006. uredništvima predstavljen portal znanstvenih i stručnih časopisa HRČAK planirali smo "udomiti" pedesetak časopisa. Danas HRČAK okuplja 239 hrvatskih časopisa od kojih većina sve svoje sadržaje, od kojih neki datiraju i iz 19. stoljeća, nudi u otvorenom pristupu. HRČAK je zamislio i njegovo pokretanje inicirao tadašnji predsjednik HIDD-a Tibor Toth, mala grupa stručnjaka iz HIDDa (od kojih su neki i iz naše Knjižnice) ga je detaljno razradila i dizajnirala, a zamisli je realizirala grupa sposobnih računaraca iz SRCa. U ponedjeljak je 5. rođendan HRČKA svečano i radno proslavljen u SRCu u društvu vrijednih urednika, članova uredništava, gostiju i članova HRČAK tima. Feštu je sigurnom rukom vodio domaćin i sadašnji voditelj tima MIroslav Milinović podsjetivši prisutne na impozantne brojke koje govore o popularnosti HRČAK portala.

Gotovo 60.000 radova objavljenih u hrvatskim časopisima čeka da pronađete vremena i pročitate barem neki od njih.

Tek je prošla Noć muzeja i sad biste baš prošetali Uffizi galerijom, Tate Modern ili MoMa-om? Ne morate se pakirati, provjeravati stanje na tekućem i brojati dane godišnjeg. Dovoljno je posjetiti Google Art Project i odabrati jedan od sedamnaest muzeja, prošetati sobama i odabrati privlačna vam platna na zidu. Nema više nalukivanja preko glava znatiželjnih turista da biste vidjeli Botticcellijevu Veneru, u muzeju ste sami (možda ćete uskoro moći nekoga i povesti ;)), a platna možete razgledati u impozantnoj rezoluciji. A kad vidite debele slojeve boje i enegrične poteze kistom na Van Goghovim platnima, možda i sami nešto naslikate.