Razlikujemo tri vrste istraživanja – ona koja nastoje odgovoriti na pitanje postoji li citatna prednost u otvorenom pristupu (S. Harnad, T. Brodey i dr.), ona koja pronalaze razloge te prednosti (M. Kurtz, C. Hajjem i dr.) i ona koja daju preglede ranijih istraživanja (A. Swan, A. B. Wagner i dr.). Analizom istraživanja koja se bave citatnom prednošću otvorenog pristupa pokazat će se raznolikost korištenih metoda i uzoraka kao i približna ujednačenost rezultata. Objasnit će se i razlozi citatne prednosti u otvorenom pristupu te će se ukazati na trendove u globalnoj znanstvenoj zajednici. Zaključno će se ukratko osvrnuti na budućnost otvorenog pristupa kao i na specifičnosti hrvatske znanstvene zajednice.

Ivana Hebrang Grgić viša je asistentica i znanstvena suradnica na Odsjeku za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Na tom je odsjeku 2009. godine obranila doktorsku disertaciju "Otvoreni pristup znanstvenim informacijama u hrvatskim znanstvenim časopisima i digitalnim repozitorijima". Izlagala je na brojnim skupovima i objavila radove u znanstvenim časopisima. Autorica je knjige "Open Access to scientific information in Croatia: increasing research impact of a scientifically peripheral country". Suradnica je na domaćim i stranim projektima te sudjeluje u organizaciji stručnih i znanstvenih skupova. Glavna je urednica niza Hrvatsko knjižničarstvo Hrvatskog knjižničarskog društva. Područja interesa su znanstvena komunikacija, knjižnično poslovanje, informacijski izvori, visokoškolske knjižnice i povijest knjižnica.