Narodne, fakultetske, nacionalne, specijalne i školske knjižnice u svijetu; regionalni konzorciji
Katalozi nacionalnih knjižnica diljem svijeta
Negdje između lažnih torbi, cipela, satova i dizajnerske odjeće pojavile su se i lažne konferencije. Prva reakcija svakog pripadnika znanstvene i akademske zajednice zasigurno je čuđenje i nevjerica, no ipak nakon lažnih open access časopisa lažne su konferencije šlag na pseudo-znanstvenoj torti. Ukoliko ste već dobili poziv putem e-maila na neku primamljivu konferenciju, primjerice na Floridi, a malo ste se začudili kako su eto baš Vas pozvali, pažljivo pročitajte i proučite radi li se o pravoj ili o lažnoj konferenciji. Što razlikuje konferenciju Entomology-2013 od konferencije Entomology 2013? Samo mala crtica koja odaje lažnu konferenciju. Čak se pokazalo kako se mnoge lažne konferencije skrivaju ispod imena IEEE-a. Ono što odlikuje lažne konferencije je lažna recenzija radova tj. prihvaćanje lažnih, automatski generiranih radova.
Možda ćete se zapitati koji je glavni motiv takvih konferencija... naravno novac :) koji se lijepo može prikupiti putem kotizacija :) Stoga, ako su organizatoru financijski detalji na stranici konferencije puno važniji od ostalih informacija moguće je da se radi o lažnoj konferenciji. Drugi znakovi su čudne e-mail adrese, kao i javno objavljene adrese recenzenata, te tko Vam je uputio poziv. Također je dobro proučiti i članove organizacijskog odbora (premda se neki ne libe koristiti imena značajnih znanstvenika bez njihovog znanja) i konzultirati se s kolegama.
Bibliografija:
Bez obzira na očitu dominaciju Facebook društvene mreže postoje još mnoge druge od kojih su neke specijalizirane za raznovrsne interesne skupine korisnika. Koje su to društvene mreže u prvom redu korisne znastvenicima, pročitajte u članku S. Konjević. Društvene mreže namijenjene znanstvenicima s osvrtom na ResearchGate // Kemija u industriji 62 (2013) 5-6, 183-184
Kad se primjerice vozite u tramvaju nedvojbeno je vidljivo (po broju zaigranih/zadubljenih/zapričanih putnika) da smo duboko zagazili u eru mobilnih uređaja koji su svaki dan sve sofisticiraniji i bez kojih mnogi ljudi više ne mogu ni zamisliti svoj život. Vjetar u leđa ovom trendu dala je ekspanzija pametnih telefona (smartphone) i pojava treće generacije mobilne telekomunikacijske tehnologije (3G, a kasnije i 4G). Neki predviđaju kako će pregledavanje mrežnih stranica uskoro preteći pregledavanje s računala i prijenosnih računala. No, kakve to veze ima s knjižnicama? Naime, mnoge su knjižnice uvidjele ovakav razvoj događaja te su počele razmišljati kako doprijeti do korisnika putem mobilnih uređaja. Tako su prvo počele prilagođavati svoje mrežne stranice za prikazivanje na malim ekranima, a sada sve više na red dolazi i prilagođavanje knjižničnih kataloga (tzv. MOPAC) i ostalih usluga. Komercijalni izdavači već su u tome pretekli knjižnice pa su za mobilne uređaje prilagodili svoje baze podataka. A što očekuju korisnici od knjižnica na mobilnim uređajima?
Premda pomalo samozatajan s obzirom na važnost "slavljenika" i ove se godine 22. travnja obilježava Dan Planeta Zemlje. Na taj se dan održavaju različita događanja posvećena očuvanju i zaštiti okoliša. Ove godine pod geslom "mobilizirajmo Zemlju" ljude se želi potaknuti na preispitivanje vlastitog ponašanja i djelovanja prema okolini i usmjeriti na male, ali značajne svakodnevne aktivnosti koje vode prema održivom životu i razvoju. Za više informacija posjetite Earth Day Network
Od 1995.g. UNESCO je 23. travanj proglasio Svjetskim danom knjige i autorskih prava, a neke zemlje na taj dan organiziraju i Svjetsku noć knjige. U Hrvatskoj se pak na temelju Odluke Sabora od 1996.g. 22. travnja obilježava Dan hrvatske knjige. Povodom ovih dana, i noći, i ove se godine u Hrvatskoj u knjižarama, knjižnicama i ostalim "knjižnim prostorima" organiziraju brojni programi s ciljem promocije knjige i autora, a traju od 18 sati do 1 sat iza ponoći. Tko, gdje i kako sudjeluje provjerite na službenim stranicama...
Danas se pod e-knjigom podrazumijeva knjiga u elektronskom formatu koja je dostupna na mreži i može se čitati na računalu ili e-čitaču i drugim srodnim uređajima.
Projekt Gutenberg - 42 000 besplatnih knjiga
(Beatrix Potter)
LibriVox - besplatne audio knjige
Internet Archive - beletristika, dječja književnost, povijesni tekstovi i stručne knjige
Open Library - milijun besplatnih knjiga; posudba oko 10 000 knjiga registriranim korisnicima
(Charles Dickens)
ManyBooks.net - preko 29000 eknjiga dostupno za Kindle, Nook, iPad i druge e-čitače
Google books - djelomično ili potpuno besplatne
Digitalne knjige - digitalizirano hrvatsko kulturno naslijeđe i najznačajnija djela hrvatske književnosti
(Tin Ujević)
Proleksis enciklopedija - prva veća hrvatska opća i nacionalna online enciklopedija
DJEČJE KNJIGE
E-lektire - projekt pokrenut na inicijativu Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, a projekt realiziraju CARNet i Bulaja naklada; mogu se koristiti samo za privatne i neprofitne svrhe
Google dječja literatura - 287 besplatno dostupnih bajki i priča
PROJEKTI KNJIŽNICA
Digitalna zbirka knjiga - Zbirke rukopisa i starih knjiga NSK - 19 djela hrvatskih autora Gundulić, Marulić, Vrančić...
Digitalizirana zagrebačka baština - Zbirka elektroničkih izdanja raritetnih knjiga i Zbirka elektroničkih izdanja knjiga za djecu i mlade
Virtualna zbirka djela Ruđera Boškovića
Metelwin digital library - iz zavičajnih i zaštićenih zbirki niza knjižnica, ustanova te privatnih biblioteka
Turning the Pages - British Library
Repozitorij HAZU - Akademijine znanstvene i umjetničke zbirke
Uporaba digitalnih reprodukcija objavljenih na mrežnom mjestu Digitalna zbirka Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti besplatna je, ukoliko se pri tome ne ostvaruje materijalna korist. Za svaku drugu svrhu i način korištenja potrebno je, u pisanom obliku, zatražiti i ishoditi odobrenje.
DAR - digitalni akademski repozitorij - doktorske disertacije (1880.-1952.)
Proleksis enciklopedija zasniva se na tiskanom izdanju Opće i nacionalne enciklopedije u 20 svezaka.
22. ožujka obilježen je Svjetski dan voda koji je ove godine posvećen suradnji na području voda budući da je suradnja presudna za očuvanje vodnih resursa i zaštitu okoliša te je ključna za sigurnost, iskorjenjivanje siromaštva, socijalnu pravednost i jednakost spolova, donosi ekonomsku korist te gradi mir. Stoga je Opća skupština UN-a proglasila 2013. g. Međunarodnom godinom suradnje na području voda.
 |
|
 |
|
