Hrvatska zaklada za znanost prepoznala je važnost Plana upravljanja istraživačkim podacima pa je, u skladu s europskim i svjetskim trendovima, uvela obvezu izrade Plana upravljanja podacima za sva izvješća za natječajne rokove za programe „Istraživački projekti“ (IP, IPS, IPCH) i „Uspostavni istraživački projekti“ (UIP) (šifre natječajnih rokova: 2019-04, 2020-02, 2020-01, 2020-10, 2021-04, 2021-10) koja se podnose od 15. ožujka 2022. godine, koji postaje obvezni dio redovitog izvješća i obvezni dio dio prijavne dokumentacije za sve buduće natječaje HRZZ-a.
I ove, kao i svake godine u listopadu obilježava se Tjedan otvorenog pristupa zanimljivim online događanjima koja uključuju predavanja, diskusije, razmjenu iskustava i približavanje pojma otvorenog pristupa širokoj publici.
Ovogodišnji se Tjedan otvorenog pristupa obilježava od 25.-31.10.2021. pod nazivom 'Važno je kako otvaramo znanje: izgradnja strukturne jednakosti'.
Raspored događanja na IRB-u dostupan je na portalu Otvorena znanost.
Bio je to sunčani rujanski dan kada je Jon nasmijan stigao na zadarski aerodom, vraćajući se baš s Balija, kako bi sudjelovao kao pozvani predavač na našoj PUBMET2018 konferenciji o otvorenoj znanosti. Srdačan i neposredan kakav je bio, navigirao me je vješto dok sam vozila posuđeni automobil od aerodroma do centra Zadra, pričajući o tjednima provedenim na Baliju. Tako je započelo naše prekratko, ali duboko prijateljstvo. Jon je u Zadru ostao četiri dana tijekom kojih smo se puno družili, raspravljali o različitim temama vezanim i nevezanim uz posao. Beskompromisan i strastven u svom poslu, Jon je zacijelo bio jedan od najboljih zagovaratelja otvorene znanosti. Njegovi su interesi bili brojni i sve ih je živio punim plućima.
Jona sam prvi puta upoznala u rujnu 2017. g. u Ateni, kada smo zajedno sudjelovali u sesiji o recenzijskom postupku u sklopu Open Science Fair (OSF) konferencije u organizaciji OpenAIRE-a. Od tada smo se susretali na brojnim sastancima i konferencijama. Zajednica otvorene znanosti je brojna, dinamična i prepuna zanimljivih i sposobnih grupa i pojedinaca, ali malo tko je živio otvorenu znanost na način na koji je to činio Jon. Osobno u inicijativama otvorenosti u znanosti sudjelujem nekoliko desetljeća, a iako su pomaci vidljivi, nerijetko su začinjeni brojnim kompromisima, ponekad krivo usmjereni, zamućeni ili nedovoljno odlučni. Razmatrajući učinke svih uloženih napora, ponekad mi se činilo da tapkamo u mjestu i da se suštinske promjene u znanstvenoj komunikaciji ne dešavaju uopće ili se dešavaju jako sporo. Beskompromisan i odlučan kakav je bio Jon je na najbolji način artikulirao prisutne izazove i rješenja, pratio me u vlastitim propitivanjima, dijelio samnom dvojbe, uvijek iznalazeći pozitivne opcije. Tijekom naših dugih razgovora nastojali smo predvidjeti moguće ishode pojedinih inicijativa, istovremeno realno sagledavajući moguće prepreke i njihov utjecaj.
Doktorat iz područja paleontologije stekao je na Imperial College London, Department of Earth Science and Engineering, a proučavao je evoluciju dinosaura, krokodila i drugih životinja, sustavno potičući promjene u znanstvenoj komunikaciji. Tako je osnovao otvorenu izdavačku platfomu paleorXiv. Dvije je godine bio komunikacijski direktor pri ScienceOpen. Aktivno je sudjelovao u uređivanju brojnih časopisa, kao što su PLOS Paleo Community, Geoscience Communication, Journal of Evidence-Based Healthcare i dr. Vodio je kampanju protiv privatizacije znanja pri Education International, vodio je stvaranje Strategije otvorene znanosti, bio ambasador ASAPbio i Centra za otvorenu znanost, savjetnik u Figshare, Guaana i ScienceMatters, mentor unutar Mozilla Open Leaders i suvoditelj berlinskih Open Science meetup-a. Član je Global Young Academy i nezavisni istraživač pri IGDORE. Autor je više desetaka radova (https://orcid.org/0000-0001-7794-0218), a objavljuje i knjige za djecu o dinosaurima (Excavate! Dinosaurs: Paper Toy Paleontology)! Aktivan je i nadasve zanimljiv pisac na drušvenim mrežama (Facebook i Twitter) kao @protohedgehog i blogger (http://fossilsandshit.com/).
Jon je nerijetko u svojim izlaganjima kao srž problema isticao velike izdavače i nemogućnost značajnijih promjena u okolišu u kojem „razvoj“ diktiraju njihovi profiti. Iako uvijek birajući riječi, jasno je i neuvijeno iznosio stavove koje su mnogi dijelili, ali ih nisu imali hrabrosti izreći. S velikim je entuzijazmom osnovao i gradio OpenScience MOOC (Massive Online Open Community) promovirajući vrijednosti otvorene znanosti, okupljajući zajednicu otvorenih praksi i podučavajući nove generacije istraživača otvorenih praksi.
Jona ću uvjek pamtiti kao srdačnu i vedru osobu, uvijek raspoloženu za šalu, pa i kada se radilo o vrlo ozbiljnim temama. Ono što ga je najviše razlikovalo od drugih bio je potpuni izostanak ega, nesebičnost i spremnost da svaki svoj doprinos podijeli sa zajednicom i hrabrost da bude svoj. Posljednje Jonovo razdoblje obilježio je nezapamćen medijski progon, nakon čega se uglavnom povukao, radeći na sebi i svom osobnom razvoju. Moja zadnja suradnja s Jonom bila je vezana uz višeautorski rad „A tale of two opens: Intersections between Free and Open Source Software and Open Scholarship“ u kojem se propituju sličnosti i razlike između zajednica otvorenog kôda i otvorene znanosti te predlažu koraci koji će dovesti do značajnog napretka unutar obje zajednice.
Jonovim odlaskom zajednica otvorene znanosti izgubila je svog najgorljivijeg, najnesebičnijeg i najhrabrijeg zagovaratelja. Ja sam izgubila dragog prijatelja, čiju ću uspomenu zadržati zauvijek negdje duboko u sebi.
___
Ako dio vas poželi upoznati Jona i saznati čime se bavio, njegov blog je divno mjesto za saznati pametnu stvar začinjenu revoltom i inatom za promjenom svih velikih i malih sustava radi kojih je nešto nepravedno.
Poštovani,
u skladu s Odlukom ravnatelja IRB-a od 19.3.2020. o posebnoj organizaciji rada na Institutu u cilju sprečavanja širenja bolesti COVID-19, obavještavamo vas da su čitaonice Centra za znanstvene informacije IRB-a do daljnjega zatvorene za korisnike.
Rad djelatnika Centra je organiziran od kuće, no većina naših usluga će vam i dalje biti dostupna.
Možete nas kontaktirati putem naših informacijskih sustava koje i dalje nastavljamo održavati, putem neke od naših mailing lista i/ili osobno pojedinog djelatnika na njegovu adresu e-pošte.
Kontakt e-mail adrese za pojedine usluge su:
Pojedinačni kontakti djelatnika Centra navedeni su na: http://lib.irb.hr/web/hr/o-knjiznici/djelatnici.html
Srdačan pozdrav,
Vaš Centar za znanstvene informacije
Ovogodišnji Tjedan otvorenog pristupa obilježava se od 21. do 27. listopada, odnosno ovaj tjedan. Međunarodna je to inicijativa koja se svake godine u listopadu obilježava diljem svijeta s ciljem promoviranja otvorenog pristupa znanstvenim informacijama.
Sezona dopusta je već započela, vrijeme je da nahrčkate dobre knjige za čitanje na plaži! Ljeto je i vrijeme čišćenja krame iz stanova, iskoristite priliku riješiti se viškova knjiga!
Početkom 2018. godine Elsevier je “izbacio” novu uslugu za pretraživanje podatkovnih repozitorija - Elsevier DataSearch – alat za pretraživanje podataka (data search engine) koji omogućuje pretragu različitih vrsta i formata podataka koji su pohranjeni u raznim repozitorijima, a indeksiraju se u Elsevieru. Pretražuju se Zenodo, Mendeley Data, Harvard Dataverse, ArXiv i mnogi drugi.
Kako bi se olakšalo pronalaženje važnih i korisnih podataka o pojedinom istraživanju, rezultati pretraživanja na jedinstven način prikazuju skup podataka. Korisnicima se omogućuje brzo pregledavanje i procjena podataka čak prije pregleda u repozitoriju u kojem su podaci pohranjeni. Tražilica pretražuje stvarne podatke, npr. proračunske tablice i slike, te tako pomaže korisnicima pretražiti više potencijalno zanimljivih skupova podataka. Za što točnije podudaranje upita s predmetima opisanima u istraživanju, Elsevier DataSearch indeksira i podatke o podacima (metapodatke). Korisnici također mogu pretraživati podatke prema vrsti podataka, izvoru i vrsti izvora te datumu objavljivanja.
Sve u svemu, zanimljiv alat koji će zasigurno pomoći mnogima u pronalasku potrebnih informacija. Ovaj novi alat i dalje je u fazi razvoja pa Esevier poziva da im se jave svi koji imaju podatkovni repozitorij ili kakav interesantan prijedlog i primjedbu!
Kako radi Elsevier Datasearch mo\ete pogledati ovdje.
Zašto organizatori uporno organiziraju ovaj događaj srijedom, a ne recimo vikendom još mi nije u potpunosti shvatljiv, ali evo, još jedna godina, još jedan pogled u budućnost.
Odgovor na prvo pitanje možemo naći, možda, u tome što Hrvati na već četvrtak gledaju kao na početak pripreme za vikend, a za vikend gube fokus oko svih mentalno napornih aktivnosti, želeći se odmoriti od napornog tjedna. Tko će ga znati. Koliko vidim po komentarima online, dosta ljudi se pita da li će negdje biti snimak predavanja, pa pretpostavljam da ima dosta zainteresiranih koji nisu u mogućnosti doći za vrijeme radnih sati.
No bez obzira na radni dan i ostale razloge, popunjenost je, kao što se može "iščitati" iz slike - i više nego zadovoljena. Tražilo se mjesto viška na stepenicama, u hodniku... Nekako sam dojma da je kino Europa dosegla svoj 'hosting' limit za ovaj događaj. Same brojke kažu kako je, ove godine, Bug Future Show (u nastavku BFS), posjetilo više od 1500 posjetitelja.
Nakon uvodne dobrodošlice glavnog urednika Bug-a, Miroslava Rosandića, show je krenuo.
Prvo predavanje, "5 tehnoloških trendova budućnosti" održala je, meni manje, no svijetu poznata američka tech-blog-podcaster-speaker-ica Myriam Joire.
Tehnologija kojih se dotakla jesu:
- umjetna inteligencija (AI),
- proširena stvarnost (AR),
- elektrifikacija,
- blockchain-a (tehnologije iza, sada već poznatoga, Bitcoina),
- 5G mreža
Znači, tehnologija o kojima se vani, ne samo priča, nego i radi na što bržoj implementaciji istih.
Po meni osobno najzanimljivija tehnologija, koja će izmijeniti način integriranja svih ostalih tehnologija u svakodnevne živote korisnika, jest ona 5G mreža. Niske latencije, te velike brzine prijenosa podataka donijeti će kompletan 'wireless' način interakcije sa tehnologijom u nadolazećim godinama, pri čemu mislim na manji broj kućanstava osuđenih na operatere koje nude samo žičani i nerijetko loš internet pristup, a sve više korisnika sa 5G kućnom mrežom na koju spajaju široku lepezu dostupnih tzv. pametnih uređaja. Također, nadam se da će se pojavom istih također razmišljati o sigurnosti i privatnosti korisnika, pošto je veći dio IoT-a (Internet of Things) tu danas odrađen dosta šlampavo. Samom mogućnošću još veće razmjene podataka, vidjeti će se još veći i brži napredak AI tehnologije.
Panel "Developeri - supervaluta tech industrije", donio je raspravu o manjku developera, širokom izboru poslova, porezima, prirezima i ostalim davanjima državi.
Kako Hrvatska baš i nije tehnološka zemlja, izbor radne snage je, uvelike iscrpljen. Mnoge kompanije tu pokušavaju doskočiti sa raznim edukacijama već u fazi studija, no za to je potrebno mnogo truda i energije. Neki poslodavci, poput Nanobita, idu toliko daleko da se za izbor nekih kadrova okreću čak i inozemstvu, pošto potrebna znanja i vještine nisu dostupne lokalno.
Predavanje "Uberom u budućnost", gdje je Davor Tremac, regionalni šef Ubera za regiju, pokušao prezentirati Uberovu viziju za budućnost prijevoza.
"Wow" efekt na to što je prezentirao... Analitika svake prevezene osobe, način ponašanja osoba u prometu, heat mape kretanja (pri korištenju prijevoza) ljudi unutar gradova, analiza gužvi/čepova te prijedlozi kako Uber namjerava iste riješiti, skoro uvođenje Uber Pool-a - usluge dijeljenja vozila s drugim osobama koje imaju istu ili približno istu odredišnu točku kao i vi. Najluđe od svega, koncept autonomnog letećeg prijevoznog sredstva koje bi ubuduće trebalo zamijeniti automobile. Moj prijedlog, ako namjeravate kupovati auto, go electric ili sačekajte, možda vam isti uskoro neće ni biti potreban kao što mislite :)
Nadalje, ekipa koja je bila na CES-u (Bug-ovci i ekipa MAKERbuin-a, pobjednika Bugovog Idea Knockouta) donijela nam je i ove godine pregled što se događa na najvećem svjetskom sajmu tehnologije u Las Vegasu. Za one koji još nisu čuli, MAKERbuino je DIY (do-it-yourself) igrača konzola. Uradite sami? Da, svrha konzole jest da vas i nešto naučite na putu dok ne zaigrate svoju prvu igru na njoj. Naručite ju, dobijete ju u dijelovima, sastavite i voila, možete krenuti igrati. Također, igre možete pisati i sami. Kada čujete koji je redni broj štanda dobio MAKERbuin-o, shvatite zapravo koliko je veličina CES-a. A vjerujem da je život još ljepši, kada se u svemu tome još nađete za izlagačkim štandom kao 19-togodišnjak.
Veliki trend CES-a ove godine je upravo bila STEM edukacija, a izlagača "mali milijun".Jedna zanimljivost jest da je Francuska uočila da će im se ulaganje u startupove višestruko isplatiti, te pomaže svojim startupima dobiti štand na CES-u, kao što i sufinancira put na sajam. Just sayin'. Bilo je tu još dosta predavanja (elektrifikacija svega i svačega, bolje i duže baterije, samovozeći automobili, smanjena potreba nad vlasništvom automobila, manje gužve na cestama, manje nesreća, efikasniji/brži dolazak od točke A do točke B, ne zamaranje parkingom, upravljanje glasom, 5G mreže, IoT, roboti, automatizacija, blockchain, umjetna inteligencija u poslovnom svijetu, umjetna inteligencija, inteligencija općenito), no čovjek ne može stići na sve, nažalost.
Živimo u zanimljivom dobu. A što nam dalja budućnost donosi, vidjeti ćemo, nadam se već sljedeće godine na BFS 2019, u još većem broju, na još većoj lokaciji!
Vaš Matija Kovačević :)
Pozivamo djelatnike IRB-a na zimsku razmjenu knjiga UZMI ILI oSTAVI - KNJIGE ZA POD BOR!
Božićna razmjena će se održati od 12. do 15.12. (utorak-petak) u čitaonici knjižnice u 1. krilu (Krilo Ivana Supeka):
 |
|
 |
|
