Centar za znanstvene informacije Instituta Ruđer Bošković je među prvim knjižnicama u Hrvatskoj prihvatio i uveo nove informacijske tehnologije u svoje poslovanje i ima dugogodišnje iskustvo u izgradnji informacijskih servisa na nacionalnoj razini. Zadnjih par godina u fokusu je bio daljnji razvoj CROSBI-ja, POIROT-a I Šestara, koji su predviđeni kao moduli unutar CroRIS-a.
Hrvatska znanstvena bibliografija- CROSBI nastala je 1997. kao projekt Knjižnice IRB-a koji je financiralo tadašnje MZO. CROSBI je dizajnirao i izradio Centar za znanstvene informacije (CZI) s Jadrankom Stojanovski kao voditeljicom projekta. Cilj projekta je bio na jednom mjestu okupiti cjelokupnu znanstvenu produkciju hrvatskih znanstvenika. Centar za znanstvene informacije kontinuirano je radio na održavanju, uređivanju i daljnjem razvoju Hrvatske znanstvene bibliografije, pružajući pritom korisničku podršku cijeloj hrvatskoj akademskoj i istraživačkoj zajednici. Novo korisničko sučelje (CROSBI 2.0) prezentirano je javnosti na 20. obljetnicu prve verzije CROSBI-ja. Iste godine započinje decentralizacija administracijskog procesa koju su do tada obavljali djelatnici Centra za cijelu akademsku i istraživačku zajednicu. Od 2017. godine CROSBI koristi i kao službeni izvor podataka o znanstvenoj produktivnosti ustanova i njihovih djelatnika za potrebe reakreditacije visokih učilišta koju provodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (AZVO). Tijekom 2020. godine implementirani su CROSBI profili putem kojih se omogućilo pridruživanje zapisa/radova autorima (urednicima, prevoditeljima) koji nemaju dodijeljen matični broj znanstvenika (MBZ). Zahvaljujući implementaciji CROSBI profila omogućeno je razvoj modula Tko je tko u CROSBI-ju koji omogućava pretraživanje/pregledavanja javnih profila autora iz CROSBI-ja, kao i pronalaženje profila autora na CROSBI-ju koji se bave određenom tematikom, ili koji su trenutno u radnom odnosu na određenoj ustanovi iz sustava znanosti i visokog obrazovanja Republike Hrvatske. Radovi koji govore o svim segmentima COVID-19 pandemije izdvojeni su na početnoj stranici bibliografije kao CROSBI COVID-19 hub. Usklađivanjem CROSBI-ja s OpenAIRE-ovim smjernicama Hrvatska znanstvena bibliografija (CROSBI) indeksirana je od 2021. godine u OpenAIRE Exploreu.
Baza podataka projektnih aktivnosti u znanosti i visokom obrazovanju RH – POIROT je informacijski servis koji na jednom mjestu nastoji okupiti podatke o svim domaćim i inozemnim znanstvenim i stručnim projektima na kojima sudjeluju djelatnici i ustanove iz sustava znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske. Bazu je razvio Centar za znanstvene informacije Instituta Ruđer Bošković 2016. godine. Zahvaljujući njenom razvoju omogućeno je preuzimanje podataka u sustav Mozvag, te se POIROT također koristi kao izvor podataka u procesu reakreditacije visokih učilišta koju provodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (AZVO). Baza je interoperabilna s drugim sustavima, a podaci o projektima se direktno povlače u CROSBI. POIROT ujedno predstavlja normativnu bazu portalu OpenAIRE za projekte financirane od strane hrvatskih financijera, a dodatne informacije/statistički pokazatelji dostupni su i u sklopu OpenAIRE Explorea.
Baza podataka opreme za znanstvena istraživanja – Šestar osmišljen je i napravljen na Institutu Ruđer Bošković 2006. godine. Zamišljen kao interaktivna baza podataka znanstvenih instrumenata smještenih pri znanstvenim, istraživačkim i visokoškolskim ustanovama u RH. Glavni cilj Šestara je povećati transparentnost informacija o postojanju i dostupnosti instrumenata za znanstvena istraživanja na hrvatskim javnim ustanovama iz sustava znanosti i visokog obrazovanja, te povećati iskoristivost i isplativost dostupnih znanstvenih instrumenata, potaknuti suradnju između istraživača i njihovih organizacija, kao i suradnju istraživača i industrije.
Sve tri baze podataka koje je razvio CZI predstavljaju vitalni dio postojeće istraživačke informacijske infrastrukture u Hrvatskoj bit će integrirani kao posebni moduli unutar CroRIS-a sa svim postojećim uz razvoj novih naprednih funkcionalnosti i povezivanje s ostalim entitetima unutar CroRIS-a. Promjena će za krajnje korisnike biti neprimjetna jer će svi sustavi biti na raspolaganju krajnjim korisnicima do završetka migracije. Kako bi sustav bio održiv za održavanje sustava i budući razvoj CroRIS-a brinut će se stručnjaci koji će biti angažirani u tu svrhu.