Otvorena znanost - mogućnosti i perspektive

Događanje namijenjeno kreatorima znanstvene politike, voditeljima projekata i svim zainteresiranim znanstvenicima

Program:

10:00 - 10:15 - uvod
10:15 - 10:45 - Bojan Macan - Otvoreni pristup publikacijama i Obzor 2020
10:45 - 11:15 - Alen Vodopijevec - Arhiviranje istraživačkih podataka u otvorenom pristupu
11:15 - 11:45 - Jadranka Stojanovski - Otvorena znanost, novi trendovi i zašto ih Hrvatska treba slijediti
11:45 - 12:30 - pauza za ručak
12:30 - 14:00 - Alma Swan - Open Access in Europe: progress and policy
14:00 - 14:30 - pitanja i rasprava

Sažeci:

Bojan Macan: Otvoreni pristup publikacijama i Obzor 2020

Tradicionalni je model znanstvenog izdavaštva od distribucijske mreže s vremenom postao glavna barijera pristupa znanstvenim informacijama, prvenstveno zbog visokih cijena pretplate. Inicijativa otvorenog pristupa je pokrenula revoluciju na području pristupa znanstvenim informacijama kroz dva glavna puta: samoarhiviranje radova znanstvenika u digitalne repozitorije i omogućavanje otvorenog pristupa istima (tzv. zeleni put) te objavljivanje radova u časopisima u otvorenom pristupu (tzv. zlatni put). No, otvoreni pristup ne podrazumijeva samo pristup objavljenoj publikaciji u PDF formatu, već i ponovno korištenje, ponovnu distribuciju, prerade i stvaranje izvedenih djela.
U sklopu ovog predavanja će biti objašnjene glavne karakteristike i načini ostvarivanja otvorenog pristupa publikacijama te će se razjasniti zahtjevi koje Europska komisija stavlja pred sve sudionike projekata u sklopu programa Obzor 2020 vezano uz osiguravanje otvorenog pristupa recenziranim publikacijama, kao i načini na koje znanstvenici mogu ispuniti te zahtjeve.

Alen Vodopijevec: Arhiviranje istraživačkih podataka u otvorenom pristupu

Otvoreni pristup podacima u užem smislu logičan je nastavak inicijative za otvorenom znanošću i tek je nedavno dobio na važnosti s razvojem mrežnih tehnologija. Slobodan i neometan pristup, mogućnosti provjere rezultata, sekundarnih analiza, upotreba izvornih podataka u obrazovanju - zahtjevi su koji se sve više nameću od strane znanstvene i akademske zajednice, a kao takvi prepoznati su i od strane financijera znanstevnoistraživačih projekata. Europska komisija je na tom tragu pokrenula “Open Research Data Pilot” unutar programa Obzor 2020. Pohrana podataka uz mogućnost otvorenog pristupa postaje obavezna za nekoliko projektnih područja u svrhu povećanja vidljivosti te omogućavanja sekundarnih analiza podataka prikupljenih unutar projekata financiranih iz javnih izvora. Osim opisa postojećeg stanje infrastrukture te planovi za usklađivanjem s potrebama znanstvene zajednice i obvezama koje se nameću, predavanjem će biti obuhvaćeni osnovni pojmovi vezani uz proces upravljanja istraživačim podacima.

Jadranka Stojanovski: Otvorena znanost, novi trendovi i zašto ih Hrvatska treba slijediti

Kvalitetna znanstvena komunikacija ključna je za učinkovitost istraživanja i isplativost ulaganja. Transparentnost cjelokupnog procesa stvaranja znanja doprinosi unapređivanju kvalitete samih istraživanja i znanstvenih spoznaja. Otvorena znanost se ne odnosi samo na mogućnost čitanja završne verzije znanstvenog rada, već na sve što online kultura umreženog svijeta podrazumijeva, a što akademska kultura treba prihvatiti - dijeljenje i transparentnost na svim razinama.
Otvorena znanost ne potiče samo otvoreni pristup publikacijama i istraživačkim podacima, već i otvorena istraživanja, otvoreni dijalog, otvoreno autorstvo, otvoren recenzijski postupak, otvorene formate i alate, otvorene standarde, otvorenu prosudbu… U izlaganju će se istaknuti prednosti otvorene znanosti, osobito iz perspektive trendova prisutnih u EU i potreba hrvatske akademske i istraživačke zajednice.

Alma Swan: Open Access in Europe: progress and policy

Open Access is gaining importance and growing in terms of the amount of freely-available material from European research. Progress has faced barriers and hurdles but they are being overcome and we are seeing more policies and greater awareness of Open Access around the world. I will give an overview of where we are and where we have yet to go. Good policy and good technology underpin advances in Open Access and I will describe the policy picture in Europe and the European technical architecture that provides the practical foundation for Open Access. As well as these things, it is important to note the huge advantages Open Access brings to various stakeholders, and I will provide evidence-based cases about these benefits.

O predavačina:

Bojan Macan je voditelj Knjižnice Instituta Ruđer Bošković. Diplomirao je hrvatski  jezik i književnost te informacijske znanosti, smjer bibliotekarstvo na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, na kojem trenutno izrađuje doktorsku disertaciju. Autor je 15-ak znanstvenih i stručnih radova u inozemnim i domaćim časopisima te kongresnim zbornicima. Aktivno je sudjelovao na brojnim inozemnim i domaćim skupovima, a također je aktivan i u educiranju hrvatske knjižničarske zajednice putem Centra za stalno stručno usavršavanje knjižničara. Član je Hrvatskog knjižničarskog društva te uredništva časopisa Metalurgija. Suradnik je na međunarodnim projektima u sklopu Sedmog okvirnog programa za istraživanje i tehnološki razvoj Europske unije (FP7) pod nazivom 2nd Generation of Open Access Infrastructure for Research in Europe – OpenAIREplus, te Facilitate Open Science Training for European Research – FOSTER. Radio je i/ili radi na implementaciji, razvoju i održavanju institucijskog repozitorija Instituta Ruđer Bošković – FULIR, integriranog knjižničnog sustava - Koha u poslovanje Knjižnice IRB-a, Hrvatske znanstvene bibliografije – CROSBI, mreže institucijskih repozitorija DABAR i drugih projekata. Njegovi su interesi široki i vezani su uz znanstveno izdavaštvo, otvoreni pristup znanstvenim informacijama, institucijske repozitorije, metapodatke, implementaciju novih tehnologija i usluga u knjižnice, bibliometriju i dr.

Alen Vodopijevec već dugi niz godina radi na razvoju mrežnih usluga Knjižnice Instituta Ruđer Bošković. Sudjelovao je u svim projektima Knjižnice IRB-a u zadnjih 10-ak godina od kojih možemo istaknuti Hrvatsku znanstvenu bibliografiju, Tko je tko u znanosti u Hrvatskoj, Portal Online baze, Šestar - evidencija znanstvene opreme. Imao je ključnu ulogu u uključivanju Hrvatske u SERSCIDA FP7 projekt koji je postavio temelje za osnivanje arhiva podataka u području društveno-humanističkih znanosti, a aktivan je i aktualnim EU projektima FOSTER i OpenAirePlus. Osim sistemske administracije bavi se implementacijom i održavanjem institucijskih repozitorija te integriranih knjižničnih sustava temeljenih na softverskim rješenjima otvorenog koda (EPrints, Koha). Zagovornik je slobodnog softvera te otvorenog pristupa informacijama u znanosti i šire.

Jadranka Stojanovski je rođena u Zagrebu gdje je završila gimnaziju, diplomirala fiziku na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu, magistrirala informacijske sustave na Fakultetu organizacije i informatike i doktorirala informacijske znanosti na Filozofskom fakultetu.
Do 2009. bila je voditeljica Knjižnice Instituta Ruđer Bošković u Zagrebu, gdje je dijelom radnog vremena zaposlena i danas. Od 2001. do 2011. sudjelovala je u nastavi na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Osijeku, a od 2005. na Sveučilištu u Zadru. Od 2009. zaposlena je na Odjelu za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru gdje predaje kolegije vezane za primjenu informacijskih tehnologija u poslovanju knjižnica. Primarni istraživački interesi su joj znanstveno izdavaštvo i znanstvena komunikacija, otvorena znanost i otvoreni pristup, bibliometrija, rudarenje podataka i analiza teksta i informacijski sustavi. Svoj rad u knjižnici usmjerila je na primjenu novih tehnologija i izgradnju informacijskih sustava za potrebe akademske i istraživačke zajednice, pa je tako surađujući s nizom stručnjaka i ustanova pokrenula Sustav znanstvenih informacija, Centar za online baze podataka, Hrvatsku znanstvenu bibliografiju CROSBI, Tko je tko u znanosti u Hrvatskoj, repozitorij hrvatskih časopisa u otvorenom pristupu HRČAK, Hrvatski znanstveni portal, repozitorij znanstveno-istraživačke opreme ŠESTAR, mrežu institucijskih repozitorija DABAR i dr. Svi ovi informacijski sustavi potiču otvoreni pristup znanstvenim informacijama, te promiču hrvatsku znanost.
Aktivno je uključena u cjeloživotno obrazovanje knjižničara, a redovno održava predavanja i radionice za znanstvenike, nastavnike, urednike i knjižničare. Objavila je pedesetak znanstvenih i stručnih radova u časopisima i zbornicima skupova.

Alma Swan is a consultant working in the field of scholarly communication. She is a director of Key Perspectives Ltd, Director of Advocacy for SPARC Europe, Director of the Directory for Open Access Journals and Convenor for Enabling Open Scholarship, an organisation of university managers and policymakers that promotes the principles of open scholarship and open science. She holds honorary academic positions in the University of Southampton School of Electronics & Computer Science and the University of Warwick Business School.
Her work covers market research and business modelling, project management and evaluation, research communication practices and behaviours, and the study and promotion of new forms of scholarly communication in the age of the Web. She writes and makes frequent presentations on scholarly communication issues.
Alma has BSc and PhD degrees in biology from the University of Southampton and an MBA from Warwick Business School. In her early career she held a lectureship at the University of Leicester, teaching courses on cell biology, comparative anatomy and the biology of cancer, before moving in science publishing for eleven years. In 1996 she co-founded Key Perspectives Ltd, a consultancy specialising in scholarly communication. She was adviser to the World Bank when it developed in Open Access policy in 2011 and is currently working with UNESCO in the same role. She has written the UNESCO Policy Guidelines on Open Access.
Alma is a Fellow of the Society of Biology and a Chartered Biologist, has just completed three terms as an elected member of the Governing Board of Euroscience (the European Association for the Promotion of Science & Technology) and is the former editor of its online magazine, The Euroscientist.