Hrvatska znanstvena bibliografija CROSBI - prošlost, sadašnjost i budućnost

Hrvatska znanstvena bibliografija CROSBI ove godine slavi nekoliko jubileja 20 godina neprekidnog rada, 500.000 zapisa o radovima hrvatskih znanstvenika i novo sučelje za korisnike! 1996. G. CROSBI je predstavio viziju jedne suvremene bibliografije, gdje je podatke o radu unosio sam autor, a od samih početaka bilo je moguće u CROSBI pohraniti i cjeloviti tekst rada. Pored toga CROSBI je od samih početaka snažno zagovarao i njegovao otvoreni pristup znanstvenim publikacijama. Uloga središnjeg repozitorija digitalnih inačica radova, koncept samoarhiviranja i otvoreni pristup, koncepti koji su danas sasvim uobičajeni, u to su vrijeme bili dosta revolucionarni.

Osnovna ideja, da se podatak o radu i rad unesu na jedno mjesto, a potom se koriste za najrazličitije namjene, i danas je prisutna. Znanstvenici u CROSBI godišnje unesu oko 20.000 radova, a jedna poveznica im je dovoljna da se prikažu samo njihovi radovi, radovi projekta na kojem sudjeluju ili radovi ustanove u kojoj su zaposleni. CROSBI osigurava i preglede prema znanstvenim područjima, pokazujući dinamičan razvoj znanstvene publicistike.

Sama baza podataka je tijekom dva desetljeća doživjela brojne prilagodbe u nastojanju da se sučelje uskladi s izdavačkim praksama u svijetu i Hrvatskoj. Kako su funkcionalnosti sve više zaostajale za tehnološkim mogućnostima koje su nam na raspolaganju, odlučili smo izraditi i predstaviti vam novo korisničko sučelje, koje će podatke o 500.000 radova prikazati na suvremeniji način, prilagođen današnjem korisniku. Koliko smo u tome uspjeli, reći ćete nam sami!

Pred CROSBI-jem je vrijeme daljnjeg razvoja sučelja za unos podataka u koji će IRB tim nastojati implementirati još više tehnoloških mogućnosti koje su nam na raspolaganju, a kako bismo unos podataka učinili jednostavnim i ugodnim, osiguravajući pritom nužnu razinu točnosti. Budućnost CROSBI-ja temelji se na suradnji svih dionika u procesu znanstvene komunikacije: znanstvenika / autora, knjižničara, urednika i izdavača, upravitelja i administracije, financijera i stvaratelja politika. Osnovna ideja će ostati uvijek ista: promocija znanosti u Hrvatskoj i svijetu, bolja vidljivost radova hrvatskih znanstvenika, implementacija novih trendova u znanstvenoj komunikaciji i unaprjeđivanje kvalitete hrvatske znanstvene publicistike.

Predavači: Jadranka Stojanovski, Alen Vodopijevec, Matija Kovačević