U srijedu, 4. lipnja 2025. u knjižnici Instituta Ruđer Bošković održana je interaktivna radionica „Dobrobit i mentalno zdravlje znanstvenika na početku karijere: kako oblikovati održivu karijeru". Događanje je organizirano u sklopu 162. kolokvija Centra za znanstvene informacije u suradnji s Podružnicom Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja (NSZVO) na IRB-u.

162. kolokvij Centra za znanstvene informacije
SRIJEDA, 4.6.2025. 13:00 h
dr. sc. Maja Tadić Vujčić, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar
Dobrobit i mentalno zdravlje znanstvenika na početku karijere: kako oblikovati održivu karijeru
Ova interaktivna radionica o mentalnom zdravlju i održivoj karijeri namijenjena je prvenstveno doktorandima i postdoktorandima, ali je otvorena i za druge zainteresirane djelatnike Instituta Ruđer Bošković. Zbog ograničenog broja mjesta obvezna je prijava putem obrasca.

U srijedu, 23. travnja 2025., na Institutu Ruđer Bošković održan je 161. kolokvij Centra za znanstvene informacije, na kojem je gostovao dr. David Sanders, izvanredni profesor bioloških znanosti sa Sveučilišta Purdue (SAD). Kroz predavanje "Ethics of Scientific Publication – Deficient Institutional Responses" otvorena su brojna pitanja o etici i odgovornosti u znanstvenom izdavaštvu.

Pozivamo vas da se pridružite 161. kolokviju Centra za znanstvene informacije, na kojem će Dr. David Sanders, izvanredni profesor bioloških znanosti sa Sveučilišta Purdue u Indiani, podijeliti svoje bogato iskustvo i uvid u etičke izazove u znanstvenom izdavaštvu. Tema predavanja, "Ethics of Scientific Publication — Deficient Institutional Responses", istražuje odgovornost autora, recenzenata, časopisa i istraživačkih institucija u očuvanju integriteta znanstvene literature.

Jeste li znali? Većina povlačenja znanstvenih radova rezultat je neetičnog ponašanja, a ne nenamjernih pogrešaka — što ukazuje na stalnu potrebu za institucionalnom reformom u području istraživačke etike.

Siječanj u Centru za znanstvene informacije protekao je u znaku putovanja! Kroz dva putopisna kolokvija otputovali smo u daleke krajeve i upoznali dva potpuno različita načina istraživanja svijeta – jedno uz malu bebu u ruksaku, a drugo duž drevnog Puta svile uz pomoć putničke agencije.

Na 159. kolokviju, 15. siječnja 2025. na Institutu Ruđer Bošković, novinarka i strastvena putnica Martina Hrupić (Putni kofer) povela nas je na avanturu obiteljskog putovanja s bebom – od Uzbekistana i Škotske do Šri Lanke. Saznali smo kako je moguće putovati s malim djetetom, nositi se s dugim letovima, što se nikako ne smije zaboraviti pri pakiranju te kako izgleda svakodnevica na putu kada nosite više pelena nego suvenira. Njezine priče bile su zabavne, iskrene i pune korisnih savjeta za sve roditelje koji žele nastaviti istraživati svijet i nakon dolaska prinove. Podijelila je s nama doživljaje s kampiranja u kišnoj Škotskoj, savjete o tome što (ne) ponijeti kada na kampiranje putujete avionom, iskustvo čekanja prtljage dugih osam dana na Šri Lanci, doživljaje s putovanja uzbekistanskom željeznicom, oduševljenje Bosnom i Hercegovinom, trikove za pronalazak povoljnih avionskih karata i još mnogo toga.

Putovanja imaju moć prenijeti nas kroz vrijeme i prostor, a upravo jedno takvo putovanje očekuje vas na 160. kolokviju Centra za znanstvene informacije, u četvrtak, 30. siječnja 2025. godine, s početkom u 14:30 sati u dvorani 3. krila.

Ovaj put, vodič kroz zapanjujuću središnju Aziju bit će naša kolegica Sofija Konjević iz Centra za znanstvene informacije IRB-a, koja će nas povesti na istraživanje fascinantnog Uzbekistana, zemlje duboko ukorijenjene u povijest i legendarni Put svile.

Centar za znanstvene informacije poziva vas na 159. kolokvij koji će se održati u srijedu, 15. siječnja 2025., s početkom u 14:30 sati. Naša gošća bit će Martina Hrupić, novinarka Putnog kofera, hrvatskog portala posvećenog putovanjima.

Tema njezinog predavanja je obiteljska avantura pod nazivom S bebom u ruksaku – od Uzbekistana i Škotske do Šri Lanke.

Predavanje je otkazano zbog spriječenosti predavača. Novi termin uskoro!

U četvrtak, 9.2.2023. će se u 13:00 održati 153. kolokvij Centra za znanstvene informacije:

Miroslav Rajter, Sveučilište u Zagrebu
KAKO NAS RANGIRANJA RANGIRAJU I KAKO MI RANGIRAMO RANGIRANJA

Rangiranja sveučilišta postala su u posljednje vrijeme popularan indikator uspješnosti sveučilišta te su rezultati rangiranja medijski vrlo prisutni i praćeni. Vrijednost različitih rangiranja ovisna je o njihovoj metodologiji, ali i o kontekstualnim uvjetima u kojima djeluju različita sveučilišta. Premda je u međunarodnom kontekstu praktično koristiti rezultate rangiranja, neselektivna upotreba rangova za donošenje odluka i vrednovanje može dovesti do zabluda o kvaliteti sveučilišta. Važan aspekt djelovanja sveučilišta su dionici i uloga koju pojedino sveučilište treba obavljati u društvu i upravo će to oblikovati strateško pozicioniranje pojedinih sveučilišta prema rangiranjima. U ovom izlaganju prezentirat će se najznačajniji sustavi rangiranja sveučilišta i kako Sveučilište u Zagrebu stoji na njima. Poseban naglasak bit će stavljen na usporedbu različitih sustava te mogućnosti za unaprjeđenje rangova.

Predavanje je otkazano zbog spriječenosti predavača. Novi termin uskoro!

153. kolokvij Centra za znanstvene informacije
Miroslav Rajter, Sveučilište u Zagrebu
KAKO NAS RANGIRANJA RANGIRAJU I KAKO MI RANGIRAMO RANGIRANJA

U srijedu, 4.5.2022. će se u 14:00 održati 151. kolokvij Centra za znanstvene informacije:

Antica Čulina, Institut Ruđer Bošković
KAKO ISKORISTITI OTVORENU ZNANOST U SVOM ISTRAŽIVANJU

Otvorena znanost donijela je mnoge promjene u raznim područjima znanosti. Sve više podataka postaje dostupno za korištenje, uspostavljaju se nove istraživačke infrastrukture, te uvode sveobuhvatniji načini za procjenu kvalitete samih znanstvenika. U ovom predavanju bit će predstavljeni primjeri korištenja otvorenih podataka u ekološkim istraživanjima, korištenje integrativnih metoda baziranih na ovim podatcima, ali i probleme koji se pri tome mogu javiti. Također će biti pokazano kako na jednostavan način postati pionir u novoj eri znanosti te kakve koristi možete od toga imati. Dok će se primjeri iz predavanja uglavnom odnositi na područje ekologije, većina prinicipa je primjenjiva na ostala područja znanosti.