Osnovna zadaća Centra za online baze podataka (1995.-2015.) je bila osiguravanje pristupa najvažnijim svjetskim bazama podataka i e-časopisima. Centar je posredovao između Minstarstva znanosti, obrazovanja i školstva (MZOŠ) kao financijera i akademske i istraživačke zajednice kao korisnika, nastojeći osigurati da se nabavljene baze podataka i zbirke online časopisa koriste što učinkovitije, te da istraživači, nastavnici i studenti imaju na raspolaganju informacije koje su im neophodne u njihovom radu. Osim komercijalnih baza podataka koje nabavlja MZOŠ, Centar za online-baze podataka je osiguravao pristup nizu baza podataka koje su u slobodnom pristupu.

EJOL je baza elektroničkih časopisa koja Vam omogućuje da saznate sve o časopisu koji Vas zanima: je li Vam dostupan u elektroničkom obliku zajedno s cjelovitim tekstovima radova, tko ga izdaje, koji su Vam još časopisi na raspolaganju iz tog područja, je li časopis indeksiran u Current Contentsu i indeksira li ga neka druga važna referentna publikacija, koja je kratica časopisa, koje ustanove imaju pristup cjelovitom tekstu...i još mnogo toga.

U radu na EJOL-u sudjelovalo je četrdesetak hrvatskih visokoškolskih i znanstvenih knjižnica, osiguravajući podatke o svojim časopisinim zbirkama.

EJOL je realiziran kao projekt primjene informacijske tehnologije MZOŠ iProjekti tijekom 2002. godine, a projekt su vodile Ivana Pažur i Sofija Konjević. Objedinjava podatke o više od 6800 tiskanih i elektroničkih časopisa.

FOSTER (Facilitate Open Science Training for European Research) je međunarodni projekt koji je financiran u okviru Sedmog okvirnog programa Europske komisije (FP7). U projekt je uključeno 13 partnera u 8 zemalja. Glavni cilj projekta je organizirati edukacijske programe o Otvorenom pristupu (OA) kojima bi se znanstvenicima, studentima, postdiplomcima i knjižničarima pomoglo u uključivanju otvorenog pristupa u istraživački i akademski rad. 

Službeni početak projekta je 1.2.2014., a trajanje je dvije godine.

Centar za znanstvene informacije IRB-a uključen je u aktivnosti projekta kao samostalna suradnička ustanova. Budući da Hrvatska sudjeluje u Horizon 2020 programu, u čijim je smjernicama OA zastupljen, promicanje i educiranje hrvatske akademske i znanstvene zajednice o otvorenom pristupu od velike je važnosti. U rujnu 2014. su započete planirane aktivnosti - serija predavanja o temama iz područja otvorenog pristupa publikacijama, znanstvenim podacima i otvorenoj znanosti općenito namijenjena znanstvenicima, znanstvenim novacima, studentima i knjižničarima. Predavanja se održavaju u Dubrovniku, Rijeci, Splitu, Zagrebu, Osijeku i Zadru. 

Prezentacije predavanja su dostupne na: https://www.lib.irb.hr/foster/.

OpenAIRE2020 predstavlja početnu točku u dugoročnom radu na implementaciji i osnaživanju utjecaja politike otvorenog pristupa Europske komisije, koji se nadograđuje na postignuća OpenAIRE projekata. Cilj OpenAIRE2020 projekta jest proširiti se i usmjeriti svoj fokus s agenata i resursa znanstvene komunikacije na radne procese, s publikacija na podatke, softvere i ostale rezultate istraživanja, te na njihovu međusobnu povezanost, te ojačati odnose europske infrastrukture otvorenog pristupa s drugim regijama svijeta, osobito s Latinskom Amerikom i SAD-om.

2^nd Generation Open Access Infrastructure for Research in Europe (OpenAIREplus) je međunarodni projekt koji je financiran u okviru Sedmog okvirnog programa Europske komisije (FP7), a na kojem je Centar za znanstvene informacije Instituta Ruđer Bošković jedan od 41 uključenih partnera. OpenAIREplus je nastavak projekta OpenAIRE u sklopu kojeg je izgrađena infrastruktura te uspostavljena podrška za omogućavanje otvorenog pristupa znanstvenim informacijama, osobito onima nastalima kao rezultat rada na FP7 projektima.

Sustav znanstvenih informacija (SZI) iznikao je iz potrebe za okupljanjem biblioteka s osnovnim ciljem tematskog objedinjavanja bogatih zbirki biblioteka i boljeg podupiranja znanstveno-istraživačkog rada i nastave na sveučilištima i znanstvenim institutima. 1994. godine deset je biblioteka s knjižnicom IRB-a kao inicijatorom i koordinatorom započelo rad na podsustavu Prirodoslovlja kojem su se kasnije pridružili Biomedicina, Tehnika, Humanističke i Društvene znanosti. Obzirom na zatečeno stanje u bibliotekama u početku se radilo uglavnom na opremanju biblioteka, te njihovom umrežavanju. Slijedila je sustavna edukacija bibliotekara za rad s novim tehnologijama, nakon čega se pristupalo najzahtjevnijem dijelu posla: računalnoj obradi bibliotečnih fondova. Uz sustavnu i kvalitetnu potporu MInistarstva znanosti, obrazovanja i športa knjižnice su opremljene računalnom opremom, a računalno je obrađeno preko 1,000.000 jedinica knjižnične građe. Projekt je prestao s radom 2005. g. kada je objedinjavao rad oko 120 visokoškolskih i znanstvenih knjžnica.

Web malih knjižnica razvijen je tijekom 2004. g. u sklopu projekta Sustav znanstvenih informacija. Knjižnicama je ponuđen CMS sustav koji omogućava jednostavnu izradu i lagano ažuriranje web stranica knjižnica. Za korištenje sustava web malih knjižnica nije bilo potrebno nikakvo poznavanje HTML-a, a sučelje za održavanje web stranica je intuitivno i lagano za korištenje. Stoga je sustav prvenstveno bio namijenjen visokoškolskim i znanstvenim knjižnicama u kojma rade jedan ili dva zaposlenika koji su zaduženi za sve segmente knjižničnog poslovanja. Ujedno je Web malih knjižnica osigurao neophodnu tehničku podršku knjižnicama, redovitu pohranu podataka, omougućivši im da lagano i sasvim samostalno izgrađuju i održavaju mrežne stranice knjižnice.