Na mnogim smo projektima proteklih godina uspješno radili, ali smo bili prisiljeni zaustaviti aktivnosti na njima, najčešće zbog izostanka potpore. Upoznat ćemo vas s nekima od njih. Mrežne su stranice za većinu još uvijek dostupne, ali se sadržaji na njima ne ažuriraju.
EJOL je baza elektroničkih časopisa koja Vam omogućuje da saznate sve o časopisu koji Vas zanima: je li Vam dostupan u elektroničkom obliku zajedno s cjelovitim tekstovima radova, tko ga izdaje, koji su Vam još časopisi na raspolaganju iz tog područja, je li časopis indeksiran u Current Contentsu i indeksira li ga neka druga važna referentna publikacija, koja je kratica časopisa, koje ustanove imaju pristup cjelovitom tekstu...i još mnogo toga.
U radu na EJOL-u sudjelovalo je četrdesetak hrvatskih visokoškolskih i znanstvenih knjižnica, osiguravajući podatke o svojim časopisinim zbirkama.
EJOL je realiziran kao projekt primjene informacijske tehnologije MZOŠ tijekom 2002. godine, a projekt su vodile Ivana Pažur i Sofija Konjević. Objedinjava podatke o više od 6800 tiskanih i elektroničkih časopisa.
Sustav znanstvenih informacija (SZI) iznikao je iz potrebe za okupljanjem biblioteka s osnovnim ciljem tematskog objedinjavanja bogatih zbirki biblioteka i boljeg podupiranja znanstveno-istraživačkog rada i nastave na sveučilištima i znanstvenim institutima. 1994. godine deset je biblioteka s knjižnicom IRB-a kao inicijatorom i koordinatorom započelo rad na podsustavu Prirodoslovlja kojem su se kasnije pridružili Biomedicina, Tehnika, Humanističke i Društvene znanosti. Obzirom na zatečeno stanje u bibliotekama u početku se radilo uglavnom na opremanju biblioteka, te njihovom umrežavanju. Slijedila je sustavna edukacija bibliotekara za rad s novim tehnologijama, nakon čega se pristupalo najzahtjevnijem dijelu posla: računalnoj obradi bibliotečnih fondova. Uz sustavnu i kvalitetnu potporu MInistarstva znanosti, obrazovanja i športa knjižnice su opremljene računalnom opremom, a računalno je obrađeno preko 1,000.000 jedinica knjižnične građe. Projekt je prestao s radom 2005. g. kada je objedinjavao rad oko 120 visokoškolskih i znanstvenih knjžnica.
Sustav znanstvenih informacija (SZI) bio je usmjeren na:
Web malih knjižnica razvijen je tijekom 2004. g. u sklopu projekta Sustav znanstvenih informacija. Knjižnicama je ponuđen CMS sustav koji omogućava jednostavnu izradu i lagano ažuriranje web stranica knjižnica. Za korištenje sustava web malih knjižnica nije bilo potrebno nikakvo poznavanje HTML-a, a sučelje za održavanje web stranica je intuitivno i lagano za korištenje. Stoga je sustav prvenstveno bio namijenjen visokoškolskim i znanstvenim knjižnicama u kojma rade jedan ili dva zaposlenika koji su zaduženi za sve segmente knjižničnog poslovanja. Ujedno je Web malih knjižnica osigurao neophodnu tehničku podršku knjižnicama, redovitu pohranu podataka, omougućivši im da lagano i sasvim samostalno izgrađuju i održavaju mrežne stranice knjižnice.
Sustav nudi dobro strukturirane informacije s jedne strane i mogućnost za izražavanje svih osobitosti pojedinih knjižnica s druge strane. Korisnici pak na raspolaganju imaju ažurne web stranice knjižnice unutar kojih će lagano nalaziti potrebne informacije.
Prestankom potpore MZOŠ radu Sustava znanstvenih informacija, prestao je i razvoj projekta Web malih knjižnica iako su ga pojedine knjižnice nastavile koristiti do današnjih dana.
NASLOVNICA
Na naslovnici se korisnicima nudi mogućnost brzog pretraživanja:
- online kataloga knjižnice
- online kataloga podsustava SZI
- PRESKOK (pretraživanje svih važnijih online kataloga, uključujući NSK i HAZU).
Na mrežnim je stranicama prisutno također i nekoliko najvažnijih novosti.
Standardni izbornici na svakoj stranici su O nama (povijest, sadašnjost, budućnost, pravilnici, publikacije, galerija fotografija), Katalozi (svi relevantni katalozi, domaći i inozemni), Usluge (uvijeti za posuđivanje, međubibliotečna posudba, fotokopiranje i dr.) i Edukacija (razne upute, popisi ispitne literature, e-udžbenici, ostali materijali za udaljeno učenje).
 |
|
 |
|
