Kolegice i kolege iz knjižničarske struke pozivamo na događanje pod nazivom "Otvorena znanost - sve o otvorenom pristupu informacijama u znanosti i novim trendovima u znanstvenoj komunikaciji" koje će se održati 22. listopada od 10:00 do 15:00h na Institutu Ruđer Bošković u Knjižnici 1. krila u sklopu sudjelovanja na međunarodnom projektu FOSTER (Facilitate Open Science Training for European Research).

Sudjelovanje na događanju je besplatno, a zbog ograničenog broja mjesta potrebno je prijaviti se OVDJE. No, ukoliko se ne uspijete prijaviti za ovaj termin, ne očajavajte - ista predavanja ćemo organizirati i početkom studenoga, o čemu ćete biti pravovremeno obaviješteni :-)

2^nd Generation Open Access Infrastructure for Research in Europe (OpenAIREplus) je međunarodni projekt koji je financiran u okviru Sedmog okvirnog programa Europske komisije (FP7), a na kojem je Centar za znanstvene informacije Instituta Ruđer Bošković jedan od 41 uključenih partnera. OpenAIREplus je nastavak projekta OpenAIRE u sklopu kojeg je izgrađena infrastruktura te uspostavljena podrška za omogućavanje otvorenog pristupa znanstvenim informacijama, osobito onima nastalima kao rezultat rada na FP7 projektima.

U srijedu, 23.10. će se u 15:00 u predavaonici 3. krila održati 108. kolokvij Knjižnice IRB-a:

OTVORIMO PRISTUP INFORMACIJAMA: PREDSTAVLJANJE PORTALA O OTVORENOM PRISTUPU U HRVATSKOJ

I ove godine u sklopu Kolokvija obilježavamo međunarodni Tjedan otvorenog pristupa (21.-27.10.2013.)!

Predstavit ćemo novi portal o otvorenom pristupu o Hrvatskoj i osvrnuti se na novosti u svijetu OA i znanstvenog izdavaštva.

Predavači: Jadranka Stojanovski, Bojan Macan, Alen Vododpijevec, Knjižnica IRB-a

Kolokviju će se moći pristupiti i putem telekonferencijske veze na:
http://conf.irb.hr/

1. Odaberite: "Tjedan otvorenog pristupa"
2. Unesite vaše ime i prezime
3. Unesite lozinku: oa2013

Za praćenje kolokvija je potreban samo web preglednik s instaliranim Adobe Flash dodatkom, a ukoliko želite sudjelovati u raspravi trebat će vam i slušalice s mikrofonom te po želji i web kamera.

Ukoliko naiđete na probleme prilikom korištenja aplikacije za telekonferencije, desno na ekranu možete napisati poruku na koju će vam odgovoriti naši administratori.

108. kolokvij Knjižnice IRB-a:

OTVORIMO PRISTUP INFORMACIJAMA: PREDSTAVLJANJE PORTALA O OTVORENOM PRISTUPU U HRVATSKOJ

FULIR (Full-text Institutional Repository of the Ruđer Bošković Institute) (http://fulir.irb.hr) je institucijski repozitorij IRB-a u koji djelatnici IRB-a mogu pohranjivati cjelovite tekstove svih vrsta dokumenata koje produciraju tijekom znanstveno-istraživačkog rada (cjelovite tekstove radova objavljenih u znanstvenim časopisima, radova objavljenih u zbornicima konferencija, ocjenskih radova (doktorske disertacije, magistarski i završni radovi), poglavlja u knjigama, monografija, raznih izvještaja, prezentacija i postera prezentiranih na konferencijama), kao i audio-video materijale te izvorne podatke istraživanja (datasets).

UPUTE ZA UČITAVANJE BIBLIOGRAFSKIH PODATAKA IZ CROSBI-JA U FULIR

SLIKOVNE UPUTE ZA POHRANJIVANJE RADOVA U FULIR

Što je FULIR?

Što je to otvoreni pristup (eng. Open Access)?

Zašto pohranjivati cjelovite tekstove radova u FULIR?

       - Odluka o o obvezi pohrane znanstvenih, stručnih i popularnih radova u Repozitorij Instituta Ruđer Bošković - FULIR

Koje vrste radova mogu pohranjivati u FULIR?

Smiju li se pohranjivati cjeloviti tekstovi objavljenih radova u institucijski repozitorij i stavljati u otvoreni pristup?

Koju verziju rada smijem pohraniti u FULIR?

- verzija rukopisa prihvaćena za objavljivanje (tzv. postprint)

- predrecenzijska verzija rukopisa (tzv. preprint)

- objavljena/završna verzija rada (izdavačeva verzija rada)

Kako se mogu prijaviti u FULIR?

Tko sve može samoarhivirati svoje radove u FULIR?

Bibliografski podaci o mojim radovima su već upisani u CROSBI – mogu li ih nekako prebaciti u FULIR?

Mogu li učitati bibliografske podatke o svojim radovima iz neke druge baze podataka?

Kome su sve vidljivi radovi arhivirani u FULIRu?

Što je FULIR?FULIR (Full-text Institutional Repository of the Ruđer Bošković Institute iliti Repozitorij cjelovitih tekstova Instituta Ruđer Bošković) je institucijski repozitorij IRB-a kojem je cilj prikupljati, pohranjivati i dugotrajno očuvati znanstvenu produkciju i dokumentarne materijale Instituta Ruđer Bošković. FULIR je još jedan u nizu servisa Centra za znanstvene informacije IRB-a kojim je djelatnicima IRB-a omogućeno samoarhiviranje cjelovitih tekstova radova, izvornih podataka istraživanja (eng. dataset) i drugih vrsta dokumenata kojima su oni jedan od autora u otvorenom pristupu.

Što je to otvoreni pristup (eng. Open Access)?Otvoreni pristup je slobodan, besplatan i neometan mrežni pristup digitalnim znanstvenim informacijama koji omogućava čitanje, pohranjivanje, raspačavanje, pretraživanje, dohvaćanje, indeksiranje i/ili drugo zakonito korištenje. Slobodan u ovom kontekstu znači trajno slobodan od bilo kakvih ograničenja i postavljanja uvjeta za pristup i korištenje (Hrvatska deklaracija o otvorenom pristupu).

Zašto pohranjivati cjelovite tekstove radova u FULIR?Dobrobiti od otvorenog pristupa znanstvenim informacijama (npr., putem institucijskih repozitorija kao što je i FULIR) su mnogostruke: javnost ima uvid u rezultate znanstvenih istraživanja do koji se došlo financiranjem sredstvima poreznih obveznika, znanstvene institucije i njezini znanstvenici povećavaju svoju vidljivost i vidljivost rezultata znanstvenih istraživanja koje provode te na taj način povećavaju i vjerojatnost da će njihov rad naići na veći odjek u znanstvenoj zajednici (o.p. provedena znanstvena istraživanja su dokazala da citiranost radova dostupnih u otovorenom pristupu raste i do 480% u odnosu na one radove koji nisu dostupni u otvorenom pristupu!), a otvoreni pristup znanstvenim informacijama općenito doprinosi i bržem i ravnomjernijem razvoju znanosti u cijelom svijetu. Više o utjecaju otvorenog pristupa na citiranost znanstvenih radova možete pronaći u prezentaciji dr. sc. Ivane Hebrang Grgić koju je održala u sklopu 103. Kolokvija Centra za znanstvene informacije IRB-a.

Odluka o obvezi pohrane znanstvenih, stručnih i popularnih radova u Repozitorij Instituta Ruđer Bošković - FULIR

Institut Ruđer Bošković je također donio i Odluku o obvezi pohrane znanstvenih, stručnih i popularnih radova u Repozitorij Instituta Ruđer Bošković - FULIR kojom je propisano da svi djelatnici IRB-a moraju u FULIR pohraniti digitalnu kopiju svih svojih znanstvenih, stručnih i popularnih radova te im, kada je god to moguće, osigurati otvoreni pristup. Pod znanstvenim, stručnim i popularnim radovima se podrazumijevaju radovi objavljeni u časopisima i zbornicima radova sa skupova, poglavlja u knjigama, monografije i druge vrste knjiga, ocjenski radovi, prezentacije i posteri s izlaganja na konferencijama, prezentacije i popratni materijali s predavanja održanih na Institutu i drugim ustanovama, materijali za učenje i poučavanje te tehnička i druga izvješća.
Autori su dužni pohraniti digitalne kopije svojih radova u FULIR u trenutku prihvaćanja rada za objavu, a najkasnije u trenutku same objave ili javne prezentacije rada. Pohranjuje se završna verzija rukopisa koja je prihvaćena za objavljivanje i/ili objavljena (izdavačeva) verzija rada, ako je to u skladu s autorskim pravima izdavača. U slučaju da autori prilikom objavljivanja publikacija s izdavačem potpisuju ugovor o prijenosu autorskih prava kojim se autori odriču dijela svojih autorskih prava, djelatnici IRB-a trebaju nastojati zadržati pravo pohranjivanja određene verzije rada u otvorenom pristupu putem FULIR-a.

Koje vrste radova mogu pohranjivati u FULIR?U FULIR se mogu pohranjivati sve vrste radova, a osobito:
- radovi objavljeni u časopisima
- radovi objavljeni u zbornicima konferencija
- ocjenski radovi (doktorske disertacije, magistarski radovi)
- monografije
- poglavlja u knjigama
- razni izvještaji (npr., izvještaji Instituta, tehnički izvještaji, projektni izvještaji, dokumentacija, working papers i dr.)
- prilozi s konferencija koji nisu objavljeni u zbornicima s konferencija (npr., poster, PPT prezentacija)
- video zapisi
- audio zapisi
- istraživački podaci i dr.
Ukoliko biste željeli unijeti neku vrstu rada/priloga u FULIR, a ne znate u koju ga kategoriju unijeti, slobodno nas kontaktirajte za pomoć na Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript .

Smiju li se pohranjivati cjeloviti tekstovi objavljenih radova u institucijski repozitorij i stavljati u otvoreni pristup?Autori su često u dilemi oko stavljanja svojih objavljenih radova u otvoreni pristup jer se boje kršenja autorskih prava izdavača i posljedica koje bi zbog toga mogli snositi. Autori vrlo često prilikom objavljivanja svojeg znanstvenog rada u časopisu prenose određena autorska prava na izdavača potpisivanjem ugovora o prijenosu autorskih prava (eng. Copyright Transfer Agreement), ali zaboravljaju da određeni dio autorskih prava ipak zadržavaju, a među njima često i pravo reproduciranja tog rada pod određenim uvjetima. No, većina izdavača koji od autora i traže potpisivanje ugovora o prijenosu autorskih prava dozvoljava autorima pohranjivanje određene verzije rada u institucijskim ili tematskim repozitorijima, na vlastitim mrežnim stranicama i sl. Najtočniju informaciju o tome koju verziju rada smijete pohraniti u FULIR možete pronaći u spomenutom ugovoru ako ste takav potpisali, a informacije o stavovima pojedinih izdavača/časopisa možete pronaći i na mrežnim stranicama Sherpa/RoMEO.

U slučaju da nitko od autora nije s izdavačem potpisao ugovor o prijenosu autorskih prava, vi ste i dalje nositelj autorskog prava te smijete svoj rad pohraniti u FULIR.

Koju verziju rada smijem pohraniti u FULIR?FULIR će za radove objavljene u časopisima automatski za vas provjeriti koju inačicu teksta smijete pohraniti u repozitorij, a u skladu s dostupnim podacima iz baze podataka Sherpa/Romeo (http://www.sherpa.ac.uk/romeo/). Najtočnije podatke o tome koju inačicu rada možete samoarhivirati u institucijski repozitorij možete pronaći u tzv. ugovoru o prijenosu autorskih prava (engl. Copyright Transfer Agreement), ukoliko ste isti potpisali s izdavačem prilikom objavljivanja rada, ili na mrežnim stranicama izdavača određenog časopisa.

Većina izdavača dopušta samoarhiviranje određene verzije rada u institucijske repozitorije i omogućavanje otvorenog pristupa istima. Najčešće se razlikuju sljedeće verzije radova:

• Verzija rukopisa prihvaćena za objavljivanje (tzv. postprint) - verzija rukopisa koja je prošla recenzijski postupak te je prihvaćena za objavljivanje. Sadržajno je identičan objavljenom PDF-u rada, a od njega se razlikuje jedino grafički (prijelom rukopisa prihvaćenog za objavljivanje radi sam autor, dok prijelom objavljenog PDF-a rada radi izdavač)
• Predrecenzijska verzija rukopisa (tzv. preprint) - verzija rukopisa koja je inicijalno poslana na recenzijski postupak. Sadržajno se razlikuje od rukopisa prihvaćenog za objavljivanje i/ili objavljenog PDF-a rada jer u nju nisu ugrađene izmjene koje su recenzenti tražili od autora tijekom recenzijskog postupka
• Objavljena/završna verzija rada (tzv. izdavačeva verzija rada) - završna, službeno objavljena verzija rada (najčešće u PDF formatu). Sadržajno je identična rukopisu prihvaćenom za objavljivanje, no od njega se razlikuje vizualno jer prijelom objavljenog PDF-a rada izrađuje sam izdavač. Objavljena verzija rada se najčešće ne smije pohraniti u institucijski repozitorij u otvorenom pristupu, osim ako to izdavač ne dozvoljava i/ili rad nije objavljen pod nekom od Creative Commons licenci.

Ukoliko imate ikakvih pitanja vezano uz verziju rada koju smijete samoarhivirati u FULIR, slobodno se obratite Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript za savjet.

Kako se mogu prijaviti u FULIR?U sustav se prijavljujete svojim LDAP korisničkim podacima (korisničko ime je identično početnom dijelu vaše adrese e-pošte, bez nastavka '@irb.hr', a lozinka je identična onoj za provjeru e-pošte putem webmaila).

Tko sve može samoarhivirati svoje radove u FULIR?FULIR je institucijski repozitorij IRB-a te je stoga pohranjivanje cjelovitih tekstova radova omogućeno samo djelatnicima IRB-a. Za prijavu u sustav se nije potrebno registrirati, već je to automatski omogućeno svim djelatnicima IRB-a putem njihovog LDAP korisničkog računa koji im je otvoren na IRB-u.

Bibliografski podaci o mojim radovima su već upisani u CROSBI – moglu li ih nekako prebaciti u FULIR?Da, omogućili smo interoperabilnost između CROSBI-ja i FULIR-a tako da sada vrlo jednostavno možete 'povući' bibliografske zapise iz CROSBI-ja i automatski ih upisati u FULIR. Detaljne slikovne upute o tome kako učitati metapodatke rada iz CROSBI-ja u FULIR možete preuzeti u PDF formatu, ili slijedite sljedeće korake:

1. prijavite se na FULIR koristeći svoje LDAP korisničke podatke na http://fulir.irb.hr (sve isto kao i za prijavu u CROSBI, samo upisujete prvi dio korisničkog imena, a izostavljate '@irb.hr')
2. slijedite poveznicu u gornjem lijevom kutu ekrana 'Unos / učitavanje podataka iz drugih baza podataka' te pod 'Učitaj bibliografske podatke o radu iz drugih izvora:' odaberite 'CROSBI ID' i kliknite na gumb 'Učitaj'
3. upišite ID zapisa vašeg rada u CROSBI-ju u polje za upis CROSBI ID-a (npr.: 595128). U ovom koraku možete upisati jedan ili više CROSBI ID-eva, tj. povući samo jedan, ili više svojih zapisa iz CROSBI-ja. Ukoliko želite istovremeno povući dva ili više bibliografska zapisa, njihove CROSBI ID-eve trebate unijeti bez ikakve interpunkcije u kolonu, jedan ispod drugog.
4. kliknite na 'Uvezi zapise' i vaš(i) zapis(i) je/su upisan(i) u FULIR.
5. provjerite jesu li sva polja točno ispunjena, a osobito povezanost rada s projektom na temelju kojeg je nastao. U FULIR su implementirani popisi IRB-ovih MZOS, FP6 i FP7 projekata, no ukoliko želite pridružiti rad projektu koji nije na popisu, sami upisite odgovarajuće podatke (osobito šifru projekta).
6. datoteka cjelovitog teksta koja je unesena u CROSBI također će biti preuzeta direktno u Fulir.
   Ako u CROSBI-ju nema datoteke cjelovitog teksta možete ju dodatno učitati i definirati željenu vidljivost (svima u otvorenom pristupu, samo ruđerovcima ili zatvoren pristup). Za pitanja vezano uz verziju rada koju smijete pohraniti u FULIR, provjerite tzv., Copyright Transfer Agreement koji ste potpisali s izdavačem prilikom objave rada, ili kontaktirajte djelatnike Knjižnice koji će vam rado pomoći savjetom.
7. za kraj, pohranite unos klikom na 'Pohrani zapis i pošalji ga uredniku'.

Ukoliko imate ikakvih dodatnih pitanja, slobodno kontaktirajte djelatnike Knjižnice.

Mogu li učitati bibliografske podatke o svojim radovima iz neke druge baze podataka?

FULIR omogućuje preuzimanje bibliografskih zapisa vaših radova iz drugih baza podataka kao što su arXiv i PubMed, a moguće je i učitati metapodatke iz BibTeX datoteke. Preuzimanje je moguće putem izbornika Učitaj bibliografske podatke o radu iz drugih izvora.

BibTex datoteke moguće je na računalo preuzeti iz WOS baze tako da se ispod bibliografskog zapisa o radu izabere send to - other file formats - file format - BibTex. Zatim se u repozitoriju odabere učitaj - učitaj iz datoteke - browse, te se s računala učita datoteka.

Zapise iz PubMed baze moguće je preuzeti pomoću ID broja zapisa i PubMed XML formata. ID broj se unosi u polje Paste data - Import data pa se podaci automatski preuzimaju iz PubMeda.
Druga, nešto složenija, mogućnost je učitavanje XML datoteke. Na stranici sa sažetkom rada izabere se send to - file - format - XML - create file - save file. Datoteka se pohranjuje na računalo te sa zatim učitava u repozitorij.

Iz arXiv baze na isti način kao i iz PubMeda moguće je pomoću ID broja preuzeti zapis.

Nažalost, na opisane načine može se preuzeti samo dio bibliografskih podataka te je ostale podatke potrebno ručno unijeti.

Kome su sve vidljivi radovi arhivirani u FULIRu?

Postoji više mogućnosti:

• cjeloviti tekstovi su dostupni odmah svima
• cjeloviti tekstovi su dostupni samo registriranim korisnicima (djelatnicima IRB-a)
• cjeloviti tekstovi nisu dostupni

također postoji i mogućnost stavljanja embargo perioda što znači da rad postaje dostupan određenim skupinama korisnika nakon isteka izabranog datuma.

Ukoliko vas još nešto zanima a da ovdje ne možete pronaći odgovor, slobodno nam se javite na knjiznica[at]irb.hr i rado ćemo vam odgovoriti te proširiti ovu listu pitanja i odgovora. 

Tim Gowers i matematičari s Cambridge University, UK, potaknuti nedavnim bojkotom izdavačke kuće Elsevier od strane znanstvenika, pokrenuli su izvrsnu inicijativu koja znanstveno izdavaštvo smješta u okvire primjerene današnjem vremenu. Cilj projekta je osigurati znanstvenicima mogućnost objavljivanja radova uz minimalne troškove i bez posredstva komercijalnih izdavača.

Veći dio znanstvenika je već otprije svjestan da je doprinos autora u izdavanju časopisa velik (pisanje, recenzija, uređivanje, lektoriranje, formatiranje) u odnosu na doprinos velikih izdavačkih kuća koje kasnije te sadržaje prodaju uglavnom istim autorima ostvarujući ogromne profite. Projekt nazvan Episciences osigurat će brz i neometan pristup matematičkim časopisima u otvorenom pristupu (epijournals).

Časopisi će uključivati recenzirane radove iz različitih područja matematike prethodno objavljene na arXiv serveru. Minimaliziciju troškova izdavanja takvih časopisa osigurat "izdavačka platforma" (softver) koja će omogućiti kvalitetnu recenziju i uređivanje radova uz najmanje moguće administrativne troškove, uz besplatan angažman znanstvenika. Troškove izrade softvera i održavanja servera pokrit će Centre pour la Communication Scientifique Directe (CCSD) u suradnji s Institut Fourier na Grenoble University i uz podršku francuske vlade te na taj način omogućiti znanstvenicima kreiranje vlastitog izdavačkog sustava. Ova će inicijativa omogućiti komentare cjelokupne znanstvene zajednice vezane uz pojedini rad. Jedan od pokretača inicijative rekao je "It's a global vision of how the research community should work: we want to offer an alternative to traditional mathematics journals". U očekivanju prvih brojeva epi-časopisa u travnju, kako je najavljeno, poželimo im uspjeh.

Možda ćete se pitati tko je Aaron Swartz, zašto je ovaj post posvećen njemu i kakve on ima veze s knjižnicom, znanošću i Institutom Ruđer Bošković. O Aaronu se posljednjih dana puno piše i može se saznati gotovo sve o ovom zanimljivom mladiću (na portalu Boingboing, na blogu Lessig Blog, u Večernjem listu, na portalu Tehnoklik, na CNN-u...) za kojeg mnogi tvrde da je bio genije. Neki od vas znaju da je Aaron radio na RSS-u još kada je bio dječarac od 14 godina, da je osnovao Reddit i da je bio vrlo aktivan u Creative Commons-u. Borio se protiv PIPA-e, SOPA-e i drugih prijedloga zakona koji su mahom pod krinkom sprečavanja piratstva prijetili bilo kakvoj slobodnoj razmjeni informacija i ideja na Internetu. Črvrsto je vjerovao da se za naša prava na slobodu informacija moramo boriti stalno, kao pojedinci i kao grupe.

Ipak se kreće! - uzrečica je koju, na svu sreću, možemo vezati i uz otvoreni pristup znanstvenim informacijama (eng. Open Access). Otvoreni pristup se kreće dvama glavnim putovima - "zelenim" i "zlatnim". Zeleni put je onaj pravi put otvorenog pristupa koji se zalaže za samoarhiviranje radova u razne institucijske i druge vrste repozitorija te njihovu besplatnu dostupnost javnosti. Zlatni put je definirao časopise u otvorenom pristupu kao one kod kojih ne postoji copyright koji ograničava pristup i korištenje objavljenih materijala. Prema Budimpeštanskoj inicijativi (2002.), časopisi u otvorenom pristupu neće naplaćivati pretplatu ili pristup, već će se okrenuti drugim modelima podmirivanja troškova (npr., agencije i vlade koje financiraju istraživanja, institucije koje zapošljavaju istraživače, fondovi koji će se osloboditi otkazivanjem pretplata ili naplatom od samih autora).

U srijedu, 28.11. će se u 15:00 u predavaonici 3. krila održati 103. kolokvij Knjižnice IRB-a:

Ivana Hebrang Grgić, Filozofski fakultet u Zagrebu:
CITATNA PREDNOST OTVORENOG PRISTUPA

U trenutku definiranja otvorenog pristupa znanstvenim informacijama činilo se da će taj način komunikacije riješiti probleme nedostupnosti znanstvenih informacija izazvane sve većim pretplatama na znanstvene časopise. Znanstvenici su vrlo brzo počeli provoditi istraživanja na različitim uzorcima otvoreno dostupnih časopisa i članaka nastojeći potvrditi ili opovrgnuti osnovnu hipotezu zagovornika otvorenog pristupa – znanstvene informacije objavljene na taj način imaju veću vidljivost, a time i veći utjecaj.