OpenAIRE-Advance nastavlja misiju projekta OpenAIRE u okviru podrške mandatima otvorenog pristupa/otvorenih podataka u Europi. Održavajući trenutnu uspješnu infrastrukturu, koju čine ljudska mreža i napredne tehničke usluge, OpenAIRE-Advance učvršćuje svoja dostignuća tako što usmjerava svoje zajednice prema otvorenoj znanosti, s ciljem da ima ulogu pouzdane e-infrastrukture unutar domene Europskog oblaka otvorene znanosti (European Open Science Cloud – EOSC).

OpenAIRE2020 predstavlja početnu točku u dugoročnom radu na implementaciji i osnaživanju utjecaja politike otvorenog pristupa Europske komisije, koji se nadograđuje na postignuća OpenAIRE projekata. Cilj OpenAIRE2020 projekta jest proširiti se i usmjeriti svoj fokus s agenata i resursa znanstvene komunikacije na radne procese, s publikacija na podatke, softvere i ostale rezultate istraživanja, te na njihovu međusobnu povezanost, te ojačati odnose europske infrastrukture otvorenog pristupa s drugim regijama svijeta, osobito s Latinskom Amerikom i SAD-om.

Prema najnovijim podacima koje smo u prosincu 2017. godine dobili od tvrtke Clarivate Analytics, u 2017. godini je ukupno 111 hrvatskih časopisa indeksirano u nekom od citatnih indeksa časopisa iz kolekcije citatnih indeksa Web of Science Core Collection (Science Citation Index Expanded (SCI-EXP), Social Science Citation Index (SSCI), Arts and Humanities Citation Index (A&HCI) i Emerging Sources Citation Index (ESCI)) i/ili u bazi podataka Current Contents Connect.

U citatnom indeksu Science Citation Index Expanded (SCI-EXP) je tijekom 2017. godine indeksirano ukupno 33 hrvatska časopisa, u citatnom indeksu Social Science Citation Index (SSCI) 8 hrvatskih časopisa, u citatnom indeksu Arts and Humanities Citation Index (A&HCI) 12 hrvatskih časopisa, a u najnovijem citatnom indeksu Emerging Sources Citation Index (ESCI) ukupno 60 hrvatskih časopisa. Napominjemo da su časopisi Kinesiology i Psychiatria Danubina indeksirani u dva citatna indeksa - SCI-eEXP i SSCI.

Baza podataka Current Contents Connect je i dalje najselektivnija u odabiru časopisa koje indeksira te je tijekom 2017. godine ukupno 14 hrvatskih časopisa indeksirano u toj bazi podataka, a svi ti časopisi su indeksirani i u jednom od 3 glavna WoSCC-ova citatna indeksa (SCI-EXP, SSCI ili A&HCI).

Cjeloviti popis naslova hrvatskih časopisa indeksiranih u pojedinim citatnim indeksima, odnosno u bazi podataka Current Content Connect donosimo u nastavku.

U petak, 4. ožujka 2016. godine je u prostorijama Srca održano svečano potpisivanje Sporazuma o suradnji na razvoju i održavanju sustava Dabar - sustava digitalnih akademskih arhiva i repozitorija. Sporazum su u ime ustanova koje predstavljaju potpisali dr. sc. Tome Antičić, ravnatelj Instituta Ruđer Bošković, dr. sc. Tatijana Petrić, glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice, prof. dr. sc. Vlatko Previšić, dekan Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. Davor Ježek, prodekan Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u ime dekana prof. dr. sc. Marijana Klarice i dr. sc. Zoran Bekić, ravnatelj Sveučilišnog računskog centra Sveučilišta u Zagrebu. Potpisivanjem ovog Sporazuma je formalizirana ranija neformalna suradnja ustanova potpisnica na uspostavi i razvoju sustava Dabar, te su postavljeni okviri za njegov budući razvoj i održavanje.

IRB-ovi znanstvenici iz Centra za informatiku i računarstvo su prvi hrvatski znanstvenici koji su iskoristili mogućnost pokrivanja troškova objavljivanja radova u otvorenom pristupu (OA) iz fonda FP7 Post-Grant Open Access Pilot projekta. Spomenuti pilot projekt je namijenjen za pokrivanje troškova objave radova u OA koji su proizašli iz završenih FP7 projekata. Više o uvjetima iskorištavanja financijskih sredstava iz tog fonda možete pronaći na našem Blogu ili na stranicama FP7 Post-Grant Open Access Pilot projekta, a na Blogu OpenAIRE-a možete pronaći najnoviji izvještaj o dosadašnjoj iskorištenosti sredstava.

Samom radu naših CIR-ovaca, naravno, možete pristupiti i preko FULIR-a (Repozitorij Instituta Ruđer Bošković), u koji su svi djelatnici IRB-a, a posebice oni koji surađuju na projektima financiranim od strane Europske komisije, obavezni pohraniti cjelovite tekstove svojih radova i omogućiti im otvoreni pristup.

Thomson Reuters je u studenom 2015. godine javnosti predstavio novi citatni indeks znanstvenih časopisa od posebnog regionalnog značenja i časopisa koji pokrivaju znanstvena područja u nastajanju pod nazivom Emerging Sources Citation Index (ESCI). ESCI trenutno indeksira 2589 časopisa (radovi se indeksiraju od 2015.) koji su prošli Thomson Reutersovu inicijalnu uredničku evaluaciju kao prvi korak procesa evaluacije i odabira časopisa za uključivanje u njihove najpoznatije citatne indekse časopisa – Science Citation Index Expanded (SCI-EXP), Social Science Citation Index (SSCI) i Arts and Humanities Citation Index (A&HCI). ESCI je baš kao i spomenuta tri citatna indeksa časopisa (SCI-EXP, SSCI i A&HCI) sastavni dio Thomson Reutersove kolekciju citatnih indeksa unutar Web of Science platforme pod nazivom Web of Science Core Collection (WoSCC) te je dostupan (pretraživ) hrvatskoj akademskoj zajednici putem aktualne nacionalne pretplate preko Web of Science platforme.

Trenutno u svijetu postoji preko 700 odluka vezanih uz otvoreni pristup koje su donijeli razne agencije koje financiraju znanstvena istraživanja, države, sveučilišta i ostale institucije, a kojima je cilj osigurati provođenje inicijative otvorenog pristupa u cijelom svijetu. Iako za sad u Hrvatskoj postoji samo odluka jedne ustanove (ona Instituta Ruđer Bošković) kojom se njegovim znanstvenicima propisuje obveza pohranjivanja cjelovitih tekstova svih radova u institucijski repozitorij FULIR, svi hrvatski znanstvenici koji sudjeluju na projektima u sklopu programa Obzor 2020 moraju se također pridržavati i zahtjeva koje je pred njih stavila Europska komisija (EK). Stoga u ovom postu donosimo osnovne informacije o tome što zahtijeva obveza propisana od strane EK (Obzor 2020), a što obveza propisana na Institutu Ruđer Bošković.

U svrhu osiguravanja dostupnosti rezultata znanstvenih istraživanja, njihove pohrane, zaštite i dugoročnog očuvanja te promocije znanstveno-istraživačkih, popularno-znanstvenih i edukacijskih aktivnosti Instituta Ruđer Bošković, u skladu s Hrvatskom deklaracijom o otvorenom pristupu iz listopada 2012. godine te preporukom Europske komisije „Recommendation on access to and preservation of scientific information" od 17.7.2012. godine, kao i praksom najprestižnijih svjetskih znanstvenih institucija, na temelju članka 16. Statuta Instituta Ruđer Bošković, donosim sljedeću

ODLUKU
o obvezi pohrane znanstvenih, stručnih i popularnih radova u Repozitorij Instituta Ruđer Bošković - FULIR

1. Zaposlenici Instituta Ruđer Bošković obvezni su u Repozitorij Instituta Ruđer Bošković – FULIR (http://fulir.irb.hr/) pohraniti digitalnu kopiju svih svojih znanstvenih, stručnih i popularnih radova te kada je god to moguće osigurati otvoreni pristup istoj.
   Pod znanstvenim, stručnim i popularnim radovima se podrazumijevaju:
        a) radovi objavljeni u časopisima i zbornicima radova sa skupova
        b) poglavlja u knjigama
        c) monografije i druge vrste knjiga
        d) ocjenski radovi
        e) prezentacije i posteri s izlaganja na konferencijama
        f) prezentacije i popratni materijali s predavanja održanih na Institutu i drugim ustanovama
        g) materijali za učenje i poučavanje
        h) tehnička i druga izvješća.
2. Prilikom pohranjivanja radova iz točke I. od a) do c) ove Odluke autori su obvezni pohraniti završnu verziju rukopisa koja je prihvaćena za objavljivanje i/ili objavljenu (izdavačevu) verziju rada te joj osigurati otvoreni pristup, ako je to u skladu s autorskim pravima izdavača.
   U slučaju da se prilikom objave pojedinih radova od autora traži da dio autorskih prava prenesu na izdavača, autori trebaju nastojati osigurati pravo pohranjivanja određene verzije rada u otvorenom pristupu (poželjno završne verzije rukopisa koja je prihvaćena za objavljivanje).
3. Prilikom pohranjivanja radova iz točke I. od d) do h) ove Odluke autori su dužni pohraniti završnu verziju rada i osigurati otvoreni pristup istoj.
   U iznimnim slučajevima i na temelju opravdanih razloga autori mogu tražiti od Instituta odgodu objavljivanja pojedinih radova iz točke I. od d) do h) ove Odluke u otvorenom pristupu putem FULIR-a.
4. Radove iz časopisa, zbornika s konferencija i knjiga potrebno je pohraniti u trenutku njihovog prihvaćanja za objavljivanje, a najkasnije u trenutku objave publikacije.
   Prezentacije i postere s konferencija i predavanja je potrebno pohraniti odmah nakon održavanja konferencije/predavanja.
   Ocjenske radove je potrebno pohraniti nakon obrane.
   Ostale vrste radova je potrebno pohraniti u što kraćem roku od njihovog nastanka.
5. Repozitorij FULIR održava i razvija Knjižnica Instituta Ruđer Bošković koja će provoditi edukaciju zaposlenika Instituta te im pružati potrebnu podršku.
6. Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja.

Ravnatelj:

dr. sc. Tome Antičić

Ravnatelj Instituta Ruđer Bošković dr. sc. Tome Antičić je 14. travnja 2015. godine donio Odluku o obavezi pohrane znanstvenih, stručnih i popularnih radova u Repozitorij Instituta Ruđer Bošković – FULIR, prvu odluku takve vrste na hrvatskim akademskim i istraživačkim ustanovama. Spomenutom Odlukom je svim djelatnicima Instituta propisana obveza pohranjivanja svih svojih znanstvenih, stručnih i popularnih radova u institucijski repozitorij FULIR te, kada je god to moguće, osiguravanja otvorenog pristupa istima. Odluka je donesena je u skladu s Hrvatskom deklaracijom o otvorenom pristupu iz listopada 2012. godine, preporukom Europske komisije Recommendation on access to and preservation of scientific information od 17.srpnja 2012. te praksom najprestižnijih svjetskih znanstvenih institucija. Njezinim je donošenjem IRB dao snažnu podršku inicijativi otvorenog pristupa u Hrvatskoj te utabao put i drugim hrvatskim akademskim i istraživačkim ustanovama koje će, nadamo se, slijediti ovaj svijetli primjer.