Baza podataka projektnih aktivnosti u znanosti i visokom obrazovanju u Republici Hrvatskoj – POIROT je informacijski servis Centra za znanstvene informacije IRB-a koji na jednom mjestu nastoji okupiti podatke o svim domaćim i inozemnim znanstvenim i stručnim projektima na kojima sudjeluju djelatnici i ustanove iz sustava znanosti i visokog obrazovanja Republike Hrvatske. Zapisi o projektima se u POIROT-u dodatno povezuju sa zapisima o hrvatskim ustanovama iz sustava znanosti i visokog obrazovanja te osobama koje surađuju na tim projektima što omogućava izvještavanje o sudjelovanjima na projektima na razini osoba i ustanova.
POIROT je osmislio i razvio Centar za znanstvene informacije Instituta Ruđer Bošković te je 2016. godine objavljena njegova prva verzija koja se od tada kontinuirano razvija i nadograđuje novim funkcionalnostima. POIROT je interoperabilan s OpenAIRE portalom koji iz njega preuzima podatke o projektima hrvatskih tijela koja financiraju znanstvene projekte te ih koristi kao normativne zapise u svojoj normativi znanstvenih projekta. Tijekom 2018. godine je uspostavljena suradnja s Agencijom za znanost i visoko obrazovanje (AZVO) u sklopu koje je kroz projekt sufinanciran u okviru operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali iz Europskog socijalnog fonda Europske unije - Unapređenje sustava osiguravanja i unapređenje kvalitete visokog obrazovanja – SKAZVO, financirana prilagodba POIROT-a za potrebe prikupljanja podataka o projektima na kojima sudjeluju hrvatska visoka učilišta te njihov prijenos u MOZVAG i daljnje korištenje u procesima reakreditacije visokih učilišta.
Podatke o novim projektima u POIROT mogu unijeti članovi hrvatske akademske i istraživačke zajednice prijavom u sustav svojim Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript korisničkim podacima, a tako uneseni zapisi će biti vidljivi nakon administratorske provjere i dodatnog uređivanja unesenih podataka. Dio projekata većih financijera unosi centralizirano Centar za znanstvene informacije, nakon čega je u pojedinim slučajevima potrebno dodatno upisati/urediti pojedine podatke.
Ustanove iz sustava znanosti i visokog obrazovanja mogu od Centra za znanstvene informacije IRB-a zatražiti imenovanje svojeg administratora POIROT-a pri ustanovi popunjavanjem za to predviđenog obrasca i njegovim slanjem na adresu:
Institut Ruđer Bošković
Centar za znanstvene informacije
Bijenička cesta 54
10000 Zagreb
Administratori pri ustanovama će prije dodjeljivanja administratorskih ovlasti proći potrebnu edukaciju, nakon čega će moći uređivati podatke o projektima pridružene ustanovi za koju su im dodijeljene administratorske ovlasti. Podatke o projektima iz POIROT-a koriste i drugi informacijski servisi za povezivanje objekata koje pohranjuju s informacijama o projektima, kao što su Hrvatska znanstvena bibliografija – CROSBI, digitalni repozitoriji otvoreni na infrastrukturi Digitalnih akademskih arhiva i repozitorija – DABAR i dr.
tel. 4561-043 (interni 1243)
soba 223 (I. krilo, I. kat)
e-mail: sanja.jurkovic[at]irb.hr
U Wileyevu časopisu Learned Publishing (IF = 2,60) nedavno su objavljeni rezultati analize radova potpisanih adresama hrvatskih ustanova koji su tijekom 2017. godine objavljeni u časopisima i indeksirani u citatnim indeksima Web of Science Core Collectiona (WoSCC) (Science Citation Index – Expanded (SCI-EXP), Social Science Citation Index (SSCI), Arts and Humanities Citation Index (AHCI) i Emerging Sources Citation Index (ESCI) (Macan, B., Škorić, L. & Petrak, J. (2020) David among Goliaths: Open access publishing in scientific (semi-)periphery. Learned Publishing, Early view doi:10.1002/leap.1320; URL cjelovitog teksta u dostupnog u otvorenom pristupu (OA): http://fulir.irb.hr/5862/ (autorska verzija rukopisa - preprint)). Analiza je prvenstveno bila usmjerena na dostupnost radova u OA, a rezultati su pokazali da udio tih radova iznosi visokih 74,4%. Hrvatska se time svrstava među države s najvećim udjelom OA radova, kako u Europskoj Uniji tako i na globalnoj razini. Dio analiziranih radova (30,7%) je objavljen u 117 hrvatskih časopisa koji su indeksirani u WoSCC-u i gotovo svi su dostupni u OA na stranicama izdavača (99,8%), tj. samo dva hrvatska časopisa ne objavljuju radove u OA. Udio OA radova u ukupnom broju radova objavljenih u inozemnim časopisima iznosi 63,2%, što je također iznad EU prosjeka (40,4%).
Pandemija COVID-19 je sa sobom donijela mnoštvo nepoznanica i izazova, kako za znanstvenu zajednicu, tako i za sve građane, ali i funkcioniranje svih segmenata našeg društva. Sada je važnije nego ikada u mnoštvu podataka, informacija i preporuka znati prepoznati one vjerodostojne i provjerene, do kojih se došlo upotrebom znanstvenih metoda i koje su prošle recenzijski postupak. Stoga smo na početnoj stranici Hrvatske znanstvene bibliografije - CROSBI napravili CROSBI COVID-19 Hub, gdje smo izdvojili publikacije hrvatskih autora iz CROSBI-ja koje govore o svim segmentima COVID-19 pandemije. Tu možete pronaći najnovije objavljene znanstvene radove o virusu SARS-COV-2 s medicinskog aspekta, ali i radove o utjecaju pandemije na gospodarstvo, financije, kulturu i ostale segmente ljudskog djelovanja. Za prikaz svih radova iz CROSBI-ja o toj tematici, kliknite na 'pogledaj sve', a za lakše snalaženje i pronalazak radova koji pokrivaju vaše područje interesa, koristite filtere s lijeve strane liste rezultata. Svakako obratite pozornost o kakvoj je publikaciji riječ, je li publikacija prošla recenzijski postupak, gdje je objavljena, tko je izdavač, tko su joj autori i druge karakteristike koje su i inače važne kod kritičkog čitanja, pomalo zaboravljene vještine u našem društvu. Velikom broju publikacija osiguran je i otvoreni pristup cjelovitom tekstu (zelene poveznice u CROSBI-ju), a vrlo često i komercijalni izdavači privremeno osiguravaju besplatan pristup cjelovitim tekstovima radova s ovom tematikom.
Clarivate Analytics je u 29.6.2020. svojoj bazi podataka Journal Citation Reports (JCR) objavio faktore odjeka časopisa (Journal Impact Factors (IF)) za 2019. godinu. Donosimo vam podatke za hrvatske časopise uključene u JCR.
JCR u svojem dijelu SCIE (Science Citation Index - Expanded) donosi faktore odjeka za 33 hrvatska časopisa, dok u dijelu SSCI (Social Science Citation Index) donosi faktore odjeka za 7 hrvatskih časopisa. Pojedini časopisi zbog specifičnosti područja koje pokrivaju svojom tematikom mogu biti svrstani i u SCIE, i u SSCI.
U tablici donosimo podatke o faktorima odjeka svih hrvatskih znanstvenih časopisa za 2019. i 2018. godinu, kao i podatke o JCR predmetnim kategorijama u koje su časopisi svrstani te kvartilima (Q) s obzirom na IF časopisa unutar skupine časopisa koji su svrstani u istu predmetnu kategoriju.
Valja istaknuti da se faktori odjeka časopisa ne izračunavaju za časopise koji su indeksirani u citatnom indeksu Arts & Humanities Citation Index (A&HCI) zbog specifičnosti znanstvene komunikacije u znanstvenom području humanistike i umjetnosti, kao niti za časopise koji su indeksirani u citatnom indeksu Emerging Sources Ctation Index (ESCI). Također, časopisi se ne mogu međusobno uspoređivati prema visini njihovog faktora odjeka, a osobito ako ne pokrivaju isto znanstveno područje/polje. Iz tog su razloga časopisi u tablicama i navedeni prema abecednom redu.
Obaviještavamo vas da je za danas, 10. veljače 2020., u razdoblju između 18 i 20 sati planirana veća nadogradnja Hrvatske znanstvene bibliografije - CROSBI te u tom periodu neće biti moguć pristup unosu podataka, administraciji, kao niti pokretanje izvještaja.
Zahvaljujemo na razmijevanju!
OpenAIRE-Advance nastavlja misiju projekta OpenAIRE u okviru podrške mandatima otvorenog pristupa/otvorenih podataka u Europi. Održavajući trenutnu uspješnu infrastrukturu, koju čine ljudska mreža i napredne tehničke usluge, OpenAIRE-Advance učvršćuje svoja dostignuća tako što usmjerava svoje zajednice prema otvorenoj znanosti, s ciljem da ima ulogu pouzdane e-infrastrukture unutar domene Europskog oblaka otvorene znanosti (European Open Science Cloud – EOSC).
OpenAIRE2020 predstavlja početnu točku u dugoročnom radu na implementaciji i osnaživanju utjecaja politike otvorenog pristupa Europske komisije, koji se nadograđuje na postignuća OpenAIRE projekata. Cilj OpenAIRE2020 projekta jest proširiti se i usmjeriti svoj fokus s agenata i resursa znanstvene komunikacije na radne procese, s publikacija na podatke, softvere i ostale rezultate istraživanja, te na njihovu međusobnu povezanost, te ojačati odnose europske infrastrukture otvorenog pristupa s drugim regijama svijeta, osobito s Latinskom Amerikom i SAD-om.
Prema najnovijim podacima koje smo u prosincu 2017. godine dobili od tvrtke Clarivate Analytics, u 2017. godini je ukupno 111 hrvatskih časopisa indeksirano u nekom od citatnih indeksa časopisa iz kolekcije citatnih indeksa Web of Science Core Collection (Science Citation Index Expanded (SCI-EXP), Social Science Citation Index (SSCI), Arts and Humanities Citation Index (A&HCI) i Emerging Sources Citation Index (ESCI)) i/ili u bazi podataka Current Contents Connect.
U citatnom indeksu Science Citation Index Expanded (SCI-EXP) je tijekom 2017. godine indeksirano ukupno 33 hrvatska časopisa, u citatnom indeksu Social Science Citation Index (SSCI) 8 hrvatskih časopisa, u citatnom indeksu Arts and Humanities Citation Index (A&HCI) 12 hrvatskih časopisa, a u najnovijem citatnom indeksu Emerging Sources Citation Index (ESCI) ukupno 60 hrvatskih časopisa. Napominjemo da su časopisi Kinesiology i Psychiatria Danubina indeksirani u dva citatna indeksa - SCI-eEXP i SSCI.
Baza podataka Current Contents Connect je i dalje najselektivnija u odabiru časopisa koje indeksira te je tijekom 2017. godine ukupno 14 hrvatskih časopisa indeksirano u toj bazi podataka, a svi ti časopisi su indeksirani i u jednom od 3 glavna WoSCC-ova citatna indeksa (SCI-EXP, SSCI ili A&HCI).
Cjeloviti popis naslova hrvatskih časopisa indeksiranih u pojedinim citatnim indeksima, odnosno u bazi podataka Current Content Connect donosimo u nastavku.
 |
|
 |
|
