Prva PUBMET konferencija održana je 2014. godine pod nazivom “Pluralitet pristupa znanstvenom izdavaštvu i prosudbi”, no u posljednjem desetljeću proširila je svoj fokus izvan granica tradicionalnog izdavaštva, prepoznajući važnost otvorene znanosti i šireg spektra znanstvene komunikacije. Pod novim nazivom “Znanstvena komunikacija u kontekstu otvorene znanosti”, PUBMET je postao platforma za razmjenu ideja, istraživanje i poticanje suradnje, a kroz godine je ugostio iznimne govornike i stručnjake.

Ove godine IFLA-in svjetski kongres održan je u Rotterdamu od 21. do 25. kolovoza. IFLA WLIC svake godine okuplja tisuće sudionika i stotine volontera diljem svijeta kako bi raspravili o aktualnim trendovima i izazovima knjižničarske struke te zajedno došli do novih ideja i potencijalnih rješenja. Ovogodišnja tema kongresa bila je "Let's work together, let's library" u cilju izgradnje održive budućnosti pomoću ciljeva održivog razvoja (engl. Sustainable Development Goals).

Ministri znanosti i tehnologije zemalja članica G7[1] su od 12. do 14. svibnja 2023. u Sendaiju u Japanu održali sastanak čiji je jedan od rezultata njihova zajednička deklaracija u kojoj se dotiču važnosti otvorene znanosti, pitanja akademske slobode i inkluzivnosti, zaštite istraživačkog rada i znanstvenog integriteta te međunarodne suradnje. G7 podupire otvorenu znanost te ističe tri prioriteta: infrastrukturu otvorene znanosti, reformu vrednovanja znanstvenih istraživanja te istraživanja istraživačkog rada s ciljem razvoja politika otvorene znanosti temeljenih na rezultatima istraživanja. 

U sklopu godišnje konferencije Srca Dani e-infrastrukture Srce DEI 2023, ujedno i završne konferencije nacionalnog strateškog projekta Hrvatski znanstveni i obrazovni oblak (HR-ZOO), održan je i nacionalni tripartitni sastanak Europskog otvorenog znanstvenog oblaka (EOSC). Sastanak je organiziran s ciljem uspostave nacionalne koordinacije provedbe politike EOSC-a te definiranja nacionalnih prioriteta i potreba u tom području. Cilj tripartitnih događanja je okupljanje ključnih dionika svih triju strana – nacionalnih financijera i kreatora politika, Europske komisije i zajednice, kako bi se potaknula i podržala njihova koordinacija. Fokus tripartitnih sastanaka je na zajedničkim izazovima poput razmjene dobrih praksi, daljnjeg jačanja dijaloga, definiranju nacionalnih prioriteta te konkretnim akcijama potrebnim za implementaciju EOSC-a.

PATTERN (Piloting open and responsible Activities and Trainings Towards the Enhancement of Researchers Networks) je projekt u sklopu Obzor Europa (Horizon Europe) programa Europske unije s ciljem promicanja prakse otvorenog i odgovornog istraživanja i inovacija (eng. Responsible Research and Innovation - RRI) razvojem i pilotiranjem aktivnosti i treninga za znanstvenike u svim fazama njihove karijere. Projekt je financiran u okviru Okvirnog programa Obzor Europa (HORIZON Europe), traje 42 mjeseca i u njega je uključeno sveukupno 19 organizacija i ustanova iz 13 europskih zemalja. Jedan od partnera je i Institut Ruđer Bošković čiji će Centar za znanstvene informacije i Odsjek za odnose s javnošću i promidžbu popularizacijskih projekata aktivno surađivati na projektu, između ostaloga, razvijajući i provodeći treninge za znanstvenike.

Implementacija PATTERN-a započinje sustavnim mapiranjem i sveobuhvatnom analizom suvremenih mogućnosti edukacije za znanstvenike o otvorenom odgovornom istraživanju i inovacijama (eng. Open RRI). Nakon konsolidacije postojećeg znanja i utvrđivanja nedostataka u prvoj fazi, u okviru PATTERN-a razvit će se inovativni nastavni planovi i programi, stavljajući naglasak na inkluzivnost i pravednost modula.

Teme obuhvaćene nastavnim planovima i programima uključuju otvorenu znanost, otvoreni pristup i FAIR upravljanje istraživačkim podacima, što će promicati znanstvenu čestitost i otvorenost RRI. Potiču se inicijative znanosti za javnost i znanstvene komunikacije, a osim toga, projekt se bavi i dimenzijama spola, nediskriminacije i uključenosti u istraživanje, diseminacijom i iskorištavanjem rezultata projekta te upravljanjem i vodstvom (npr. upravljanje emocijama i očekivanjima u istraživanju, postizanje uspjeha s manje stresa i sl.).

PATTERN treninge provodi i u praksi testira 9 partnera i 5 pridruženih ustanova koje djeluju kao pilot ustanove (AU, SISSA, CRI, OpenAIRE, UNISR, KNAW, RBI, SciLink, UMinho, UHelsinki, TCD, IZTECH, UDebrecen, HEAL-Link). Osim provođenja treninga unutar ustanova partnera, PATTERN će koristiti i OpenAIRE-ovu široku mrežu partnera za pilotiranje nastavnih planova i programa. Ovu mrežu činit će Hrvatska, Finska, Grčka, Mađarska, Irska, Nizozemska, Portugal i Turska, uključujući OpenAIRE-ove članove i NOAD-e (eng. National Open Access Desk).

PATTERN treninzi otvoreno su dostupni na digitalnoj platformi OpenPlato koja pruža rješenje za smještaj i diseminaciju besplatno dostupnih modula treninga. Platforma omogućuje mobiliziranje i moderiranje zajednice istraživanja i inovacija te širenje informacija odgovarajućim tijelima i ustanovama zaduženima za edukaciju znanstvenika i diseminaciju rezultata projekta.

Na temelju prikupljenih znanja i analiza provedenih tijekom trajanja projekta, razvit će se niz preporuka za politike upućene tijelima Europske unije i nacionalnim tijelima, kao i akterima visokog obrazovanja i znanstveno-istraživačkim ustanovama.

Partneri na projektu su Agencija za promociju europskog istraživanja (APRE, Italija), Sveučilište Aarhus (AU, Danska), GLOBAZ, S.A. (LOBA, Portugal), Europska znanstvena zaklada (ESF, Francuska), Centar društvenih inovacija (ZSI, Austrija), Međunarodna škola za napredne studije (SISSA, Italija), Centar za interdisciplinarna istraživanja (CRI, Francuska), OpenAIRE AMKE (Grčka), Sveučilište u Helsinkiju (UHelsinki, Finska), Trinity College Dublin (TCD, Irska), Tehnološki institut İzmir (IZTECH, Turska), Sveučilište u Debrecenu (UDebrecen, Mađarska), Sveučilište Patras (HEAL-Link, Grčka), European Association of Research Managers and Administrators (EARMA, Belgija), Sveučilište San Raffaele (UNISR, Italija), Kraljevska nizozemska akademija znanosti i umjetnosti (KNAW, Nizozemska), Institut Ruđer Bošković (RBI, Hrvatska), Stichting SciLink (SciLink, Nizozemska) i Sveučilište Minho (UMinho, Portugal).

Na Sveučilištu u Splitu održana je sjednica Senata 30. ožujka 2023. godine na kojoj su usvojeni plan upisa studenata za akademsku godinu 2023./2024. te prijedlog novog programa sveučilišnog specijalističkog studija Opća kirurgija Medicinskog fakulteta. Senat je također usvojio Akcijski plan Strategije ljudskih resursa za istraživače za razdoblje 2023. - 2025. i Politiku otvorene znanosti Sveučilišta u Splitu.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu sklopila je sporazum sa švicarskim izdavačem znanstvenih časopisa u otvorenom pristupu Multidisciplinary Digital Publishing Institute (MDPI) temeljem kojega je hrvatskoj znanstvenoj i akademskoj zajednici dostupno čak 30 APC (eng. Article Processing Charges) vaučera za objavu radova u otvorenom pristupu bez dodatnih troškova za autore.

U okviru 5. opće skupštine udruženja European Open Science Cloud (ESOC), održane 28. studenog, prihvaćena je prijava Instituta Ruđer Bošković (IRB) za učlanjenjem te se tako IRB pridružio zajednici od preko 200 ustanova čiji je cilj promovirati otvorenost u znanosti te potaknuti i podržati razvoj infrastrukture za otvorenu znanost.

Suočavanje s klimatskom krizom zahtijeva brzu razmjenu znanja preko geografskih i ekonomskih granica, kao i između različitih znanstvenih disciplina. Nastavno na to, ovogodišnji Tjedan otvorenog pristupa nastoji potaknuti povezivanje i suradnju između klimatskog pokreta i međunarodne zajednice otvorene znanosti. Prilika je to za okupljanje, poduzimanje akcija i podizanje svijesti o tome kako otvorenost osigurava klimatsku pravdu.

Američke ustanove za istraživanje trebaju omogućiti besplatan i javan pristup rezultatima državno financiranih istraživanja čim budu objavljeni. Ured za znanost i tehnologiju Bijele kuće izdao je ažurirane smjernice za omogućavanje pristupa bez odgode rezultatima istraživanja financiranih državnim sredstvima u novoobjavljenom memorandumu. Dokument predstavlja značajan pomak u odnosu na dosadašnje uvjete javnog pristupa znanstvenim rezultatima. Javne ustanove trebaju u potpunosti prilagoditi svoje politike novim smjernicama do kraja 2025. godine.