27. svibnja Vijeće je usvojilo zaključke o prijelazu prema otvorenoj znanosti, što znači otvaranje znanosti za javnost, omogućavanje pristupa rezultatima istraživanja te njihovog ponovnog korištenja, prenosi The Guardian. Trenutni sustav znanosti temelji se na pretplatama na znanstvene čaospise te plaćanju pristupa informacijama, a otvorenom pristupu novim znanstvenim spoznajama najčešće prethode takozvani „embargo periodi", koji odgađaju besplatan pristup za javnost na više mjeseci ili godina. Posljedica takvog sustava je to da su mnogi rezultati javno financiranih istraživanja dostupni samo ograničenom broju ljudi na institucijama i sveučilištima, dok šira javnost do njih ne može doći. To znači da učitelji, doktori, poduzetnici i mnogi drugi nemaju pristup informacijama potrebnim za razvoj i prakticiranje svojih djelatnosti, što šteti ne samo znanosti, već i društvu u cjelini.

Stoga Europska unija teži otvorenom pristupu publikacijama u najkraćem mogućem roku, bez odgađanja i embargo peroda, izvještava Science. Unatoč mnogim preprekama i ambicioznosti ovakvog cilja Vijeća za konkurentnost, on predstavlja veliki korak i priliku za usvajanje novog modela i tranziciju prema sistemu otvorene znanosti.

U Hrvatskoj se promicanje otvorenog pristupa podržava putem infrastruktura poput portala HRČAK i DABAR infrastrukture za akademske arhive i repozitorije, a posebno svijetao primjer za promicanje otvorene znanosti predstavlja FULIR institucionalni repozitorij Ruđera Boškovića te donošenje Obveze osiguravanja otvorenog pristupa znanstvenim publikacijama o kojoj smo već pisali.