Obveza samoarhiviranja radova proizašlih iz projekata financiranih u sklopu programa Obzor 2020
Europska komisija već dugi niz godina podupire inicijativu otvorenog pristupa znanstvenim publikacijama. Tako je kroz cijeli niz projekata pod zajedničkim nazivom OpenAIRE (Open Access Infrastructure for Research in Europe) EK podupirala izgradnju mreže međusobno povezanih otvoreno dostupnih (OA) digitalnih repozitorija u koje znanstvenici mogu pohranjivati svoje publikacije i omogućavati im otvoreni pristup. U sklopu Sedmog okvirnog programa za istraživanje i tehnološki razvoj (FP7) pokrenut pilot projekt pod nazivom Open Access Pilot koji je znanstvenike iz sedam velikih znanstvenih područja obvezivao da svoje publikacije nastale kao rezultat rada na projektima financiranim sredstvima EK moraju pohraniti u OA digitalni repozitorij i po mogućnosti osigurati otvoreni pristup istima.
Nakon uspješno provedenog pilot projekta u sklopu FP7, Europska komisija je u sklopu novog programa Obzor 2020 propisala obvezu svim znanstvenicima čija su istraživanja/projekti financirani u sklopu tog novog programa da rezultate tih istih istraživanja objavljene u recenziranim znanstvenim publikacijama moraju pohraniti u OA digitalni repozitorij i omogućiti im otvoreni pristup. Ukoliko autor objavi rad u publikaciji koja odmah omogućava otvoreni pristup tom radu, autor je svejedno obavezan taj isti rad pohraniti i u OA digitalni repozitorij (u Hrvatskoj su to FULIR (IRB) i Repozitorij Medicinskog fakulteta u Zagrebu, a ukoliko institucija nema vlastiti digitalni repozitorij, autori svoje radove mogu pohraniti u zamjenski digitalni repozitorij ZENODO), a u svim ostalim slučajevima (npr., objavljivanje rada u časopisu za koji se mora platiti pretplata za pristup) rad mora pohraniti u OA digitalni repozitorij najkasnije u roku od 6 mjeseci (12 mjeseci za područje društvenih znanosti i humanistike) nakon službenog objavljivanja rada. Što se verzija rada tiče, Europska komisija je odredila da autori moraju u repozitorije pohraniti objavljenu verziju rada (izdavačev PDF) ili završnu verziju rukopisa koji je prošao recenzijski postupak (tzv., postprint), ovisno o autorskim pravima koja su autori zadržali, odnosno prenijeli na izdavača. Ukoliko imate ikakvih nedoumica oko verzije rada koju smijete pohraniti u FULIR, slobodno kontaktirajte djelatnike Knjižnice za pomoć.
Pošto većina izdavača prilikom objavljivanja radova autorima daje na potpis ugovor koji se zove Copyright Transfer Agreement kojim autori prenose na izdavača većinu svojih autorskih prava, autori bi trebali biti pažljivi što potpisuju. Ukoliko je Copyright Transfer Agreement koji im je ponuđen za potpisivanje za njih nepovoljan, tj., ne dopušta im pohranjivanje rada u institucijski repozitorij (završnu verziju rukopisa ili objavljenu verziju rada), autori to svoje pravo moraju ispregovarati kako bi bili u mogućnosti zadovoljiti uvjete koje im postavlja Obzor 2020. Naravno, postoji i mogućnost da se izdavaču plate, tzv., Article Processing Charges, čime će objavljeni rad biti objavljen pod Creative Commons licencom te će odmah biti dostupan i na stranicama izdavača. Europska komisija u sklopu projekata koje financira omogućuje plaćanje takvih troškova objave radova, a također je pokrenut i pilot projekt FP7 post-grant OA pilot u sklopu kojeg omogućuje refundaciju troškova objavljivanja radova proizašlih iz FP7 projekata do 2 godine nakon njihovog službenog završetka (više o tome).
Obveza samoarhiviranja radova na IRB-u
Slijedeći europske i svjetske trendove, IRB je kao prva ustanova u Hrvatskoj propisao obvezu pohrane cjelovitih tekstova svih radova svojih zaposlenika u institucijski repozitorij FULIR. Obveza je na snazi od travnja 2015. godine te je obvezujuća za sve djelatnike IRB-a, koji u FULIR moraju pohraniti digitalnu kopiju svih svojih znanstvenih, stručnih i popularnih radova te im, kada je god to moguće, osigurati otvoreni pristup. Pod znanstvenim, stručnim i popularnim radovima se podrazumijevaju radovi objavljeni u časopisima i zbornicima radova sa skupova, poglavlja u knjigama, monografije i druge vrste knjiga, ocjenski radovi, prezentacije i posteri s izlaganja na konferencijama, prezentacije i popratni materijali s predavanja održanih na Institutu i drugim ustanovama, materijali za učenje i poučavanje te tehnička i druga izvješća.
Autori/djelatnici IRB-a su dužni pohraniti digitalne kopije svojih radova u FULIR u trenutku prihvaćanja rada za objavu, a najkasnije u trenutku same objave ili javne prezentacije rada. Pohranjuje se završna verzija rukopisa koja je prihvaćena za objavljivanje i/ili objavljena (izdavačeva) verzija rada, ako je to u skladu s autorskim pravima izdavača. U slučaju da autori prilikom objavljivanja publikacija s izdavačem potpisuju ugovor o prijenosu autorskih prava kojim se autori odriču dijela svojih autorskih prava, djelatnici IRB-a trebaju nastojati zadržati pravo pohranjivanja određene verzije rada u otvorenom pristupu putem FULIR-a. Važno je napomenuti da je spomenuta IRB-ova obveza u skladu s obvezama koje je EK propisala znanstvenicima čija su istraživanja financirana u sklopu programa Obzor 2020.
Knjižnica IRB-a je zadužena za održavanje i razvoj FULIR-a, ali i za pružanje korisničke podrške djelatnicima IRB-a, posebice vezano uz autorsko-pravna pitanja oko verzija radova koje se mogu/smiju pohranjivati u FULIR i stavljati u otvoreni pristup. Za tu je potrebu napravljena i mrežna stranica s najčešćim pitanjima vezanim uz otvoreni pristup i pohranjivanje radova u FULIR.
Unošenje novih radova u FULIR će svakako olakšati interoperabilnost između CROSBI-ja i FULIR-a (vidi upute), kojom je omogućeno jednostavno učitavanje bibliografskih zapisa iz CROSBI-ja u FULIR.
