40. kolokvij Knjižnice IRB-a: PREOBRAZBA ILI ODUMIRANJE : BUDUĆNOST ZNANSTVENIH ČASOPISA
41. kolokvij Knjižnice IRB-a: ČUVANJE I ZAŠTITA ELEKTRONIČKIH DOKUMENATA
42. kolokvij Knjižnice IRB-a: IMAGE KNJIŽNIČARA - ŠTO MISLIMO O SEBI, I KAKO NAS VIDE DRUGI?
43. kolokvij Knjižnice IRB-a: KNJIŽNIČAR-SISTEMAC : POSAO ILI ZANIMANJE?
44. kolokvij Knjižnice IRB-a: PRIPREME ZA POKRETANJE DODIPLOMSKOG STUDIJA NAKLADNIŠTVA I KNJIŽARSTVA U HRVATSKOJ
U izlaganju e se opisati pripreme i postupak predlaganja dodiplomskog obrazovanja za nakladništvo i knjižarstvo u sklopu studija informacijskih znanosti na Filozofskom fakultetu u Osijeku. Izložit će se rezultati ankete provedene medju nakladnicima i knjižarima u Hrvatskoj 2001. godine. Anketa je provedena s ciljem da se stekne uvid ustavove nakladnika i knjižara u odnosu na potrebe obrazovanja za profesiju.
45. kolokvij Knjižnice IRB-a: SLOBODAN PRISTUP ZNANSTVENIM INFORMACIJAMA - MOGUĆA BUDUĆNOST INFORMIRANJA ZNANSTVENIKA
46. kolokvij Knjižnice IRB-a: QUEENS BOROUGH PUBLIC LIBRARY - KNJIŽNICA NA KRAJU GRADA (NEW YORKA)
47. kolokvij Knjižnice IRB-a: O MJERENJU HRVATSKOG PROSTORA WEBA
Stručni tim formiran u Sveučilišnom računskom centru (Srce) proveo je od 29. ožujka do 7. svibnja 2002. mjerenje, čiji je cilj bio prikupiti informacije o veličini i sadržaju hrvatskog web prostora.
33. kolokvij Knjižnice IRB-a: ZAŠTITA IZUMA PATENTOM I PATENTNE INFORMACIJE
Zaštita intelektualnog vlasništva postaje sve značajnija u današnjim globaliziranom svijetu u kojem vlada oštra tržišna utakmica. Patent, kao jedan od oblika intelektualnog vlasništva, omogućava zaštitu tehničkih i tehnoloških izuma kojom se izumitelju daje određena vrsta monopola na gospodarsko iskorištavanje njegovog izuma kao nagrada za uložen rad i sredstva za razvoj izuma.
48. kolokvij Knjižnice IRB-a: CREATIVE COMMONS/ INTERNATIONAL COMMONS - ZNANJE I STVARALAŠTVO U JAVNOM PRISTUPU
Razvoj i rasprostranjenost informacijskih tehnologija otvorili su nove potencijale za proboje u stvaralaštvu i znanju - uz osnovnu tehnološku vještinu moguće je kreirati i razmjenjivati glazbu, slike, filmove, ali i imati pristup velikim bazama podataka i znanja. Međutim, napredak ustvaralačkim i znanstvenim potencijalima nije se pretvorio u stvarnu javnu dostupnost tih sadržaja, već je prinudio stare industrije zabave i izdavače da radikaliziraju mehanizme zaštite intelektualnog vlasništva ne bi li stavili pod kontrolu te potencijale. Dok kulturne industrije kreću u tužbe protiv potrošača, izdavači znanstvenih publikacija iskorištavaju svoju ulogu vrednovanja u sistemu proizvodnje znanja, okrupnjuju i poskuplju pristup znanju. Pravno i komercijalno zatvaranje kulturnog i znanstvenog kapitala spriječilo je da se napredak u tehnološkim potencijalima pretoči i u ravnomjerni globalni društveni razvoj.
|
|