Ministri znanosti i tehnologije zemalja članica G7[1] su od 12. do 14. svibnja 2023. u Sendaiju u Japanu održali sastanak čiji je jedan od rezultata njihova zajednička deklaracija u kojoj se dotiču važnosti otvorene znanosti, pitanja akademske slobode i inkluzivnosti, zaštite istraživačkog rada i znanstvenog integriteta te međunarodne suradnje. G7 podupire otvorenu znanost te ističe tri prioriteta: infrastrukturu otvorene znanosti, reformu vrednovanja znanstvenih istraživanja te istraživanja istraživačkog rada s ciljem razvoja politika otvorene znanosti temeljenih na rezultatima istraživanja. 

U okviru Hrvatske znanstvene bibliografije - CROSBI lansiran je Open Science Hub u svrhu promoviranja prakse otvorene znanosti i edukacije hrvatske znanstvene zajednice i javnosti o toj tematici. Ova nova funkcionalnost CROSBI-ja okuplja radove hrvatskih autora na temu otvorene znanosti, otvorenog pristupa i otvorenih istraživačkih podataka te kao takva predstavlja jedinstveno mjesto na kojem su spomenute informacije okupljene na razini Hrvatske.

Open Science Hub nastao je kao dio aktivnosti Centra za znanstvene informacije IRB-a u promociji otvorene znanost kako bi povećao vidljivost i olakšao pristup relevantnim publikacijama hrvatskih autora o temama vezanim uz otvorenu znanost. Objavom ovog huba nastalo je jedinstveno mjesto za pregled radova hrvatskih autora koji govore o temama vezanim uz otvorenu znanost, a s obzirom da velik dio publikacija sadrži i poveznicu na cjeloviti tekst u otvorenom pristupu, povećava se i dostupnost tih publikacija te se olakšava njihova upotreba i u edukativne svrhe.

Open Science Hubu možete pristupiti preko početne stranice CROSBI-ja te na poveznici https://www.bib.irb.hr/pregled/OpenScienceHub i pregledati sve uključene radove. Upotrebom filtera možete suziti izbor popisa radova, kao i dobiti samo one publikacije čiji cjeloviti tekstovi su u otvorenom pristupu. Popis radova automatski se ažurira novim radovima unesenim u CROSBI.

Na Sveučilištu u Splitu održana je sjednica Senata 30. ožujka 2023. godine na kojoj su usvojeni plan upisa studenata za akademsku godinu 2023./2024. te prijedlog novog programa sveučilišnog specijalističkog studija Opća kirurgija Medicinskog fakulteta. Senat je također usvojio Akcijski plan Strategije ljudskih resursa za istraživače za razdoblje 2023. - 2025. i Politiku otvorene znanosti Sveučilišta u Splitu.

Na temelju Hrvatske deklaracije o otvorenom pristupu iz 2012. godine, UNESCO-ove Preporuke za otvorenu znanost  iz 2021. godine, Strategije za istraživanje i inovacije 2020. - 2024.: EU politika otvorene znanosti, Preporuke komisije EU o pristupu znanstvenim informacijama i njihovu čuvanju te Znanstvene strategije Sveučilišta u Splitu 2022. - 2026., Sveučilište u Splitu donijelo je Politiku otvorene znanosti čiji je cilj rezultate znanstveno-istraživačkog rada učiniti otvoreno dostupnim, pristupačnim i ponovno upotrebljivim, povećati znanstvenu suradnju i razmjenu informacija za dobrobit znanosti i društva te usmjeriti procese stvaranja znanja i izvan tradicionalne znanstvene zajednice.

Politika otvorene znanosti nastoji postići neke od ciljeva europske politike otvorene znanosti kao što su usklađivanje podataka s FAIR načelima i njihovo otvoreno dijeljenje, dostupnost svih recenziranih znanstvenih publikacija, integritet istraživanja i ponovljivost istraživačkih rezultata i dr. Sveučilište u Splitu potiče autore da u institucijski repozitorij pohranjuju objavljene publikacije, istraživačke podatke, obrazovne materijale za učenje i poučavanje te istraživačke softvere/kodove što je ranije i otvoreno koliko je moguće. Potiče se i izrada Plana upravljanja istraživačkim podacima prije početka istraživačkog procesa, promovira otvorena znanost kroz edukacijske aktivnosti te potiče ostale oblike otvorene znanosti, posebno aktivno uključivanje javnosti i građana u istraživački proces i upravljanje istraživačkih podataka. Za bolje razumijevanje sadržaja politike, na kraju je priložen i pojmovnik s definicijama korištenih izraza.

Više o načelima istraživanja i vrijednostima Sveučilišta, kao i Politiku otvorene znanosti Sveučilišta u Splitu pronađite na njihovoj stranici.

S novom godinom započeo je i novi Obzor Europa projekt Instituta Ruđer Bošković - PATTERN (Piloting open and responsible Activities and Trainings Towards the Enhancement of Researchers Networks). Riječ je o projektu koordinacije i podrške čiji je cilj promicanje prakse otvorenog i odgovornog istraživanja i inovacija (eng. Responsible Research and Innovation - RRI) razvojem i pilotiranjem aktivnosti i treninga za znanstvenike u svim fazama njihove karijere. Projekt je financiran u okviru Okvirnog programa Obzor Europa (HORIZON Europe), traje 42 mjeseca i u njega je uključeno sveukupno 19 organizacija i ustanova iz 13 europskih zemalja. Jedan od partnera je i Institut Ruđer Bošković čiji će Centar za znanstvene informacije i Odsjek za odnose s javnošću i promidžbu popularizacijskih projekata aktivno surađivati na projektu, između ostaloga, razvijajući i provodeći treninge za znanstvenike.

U okviru 5. opće skupštine udruženja European Open Science Cloud (ESOC), održane 28. studenog, prihvaćena je prijava Instituta Ruđer Bošković (IRB) za učlanjenjem te se tako IRB pridružio zajednici od preko 200 ustanova čiji je cilj promovirati otvorenost u znanosti te potaknuti i podržati razvoj infrastrukture za otvorenu znanost.

Cilj EOSC-a jest izgraditi mrežu podataka i povezanih usluga temeljenih na načelima FAIR-a, a to podrazumijeva pojednostavljivanje pristupa sadržaju i uslugama putem zajedničke autentikacijsko-autorizacijske infrastrukture (AAI), promicanjem pristupa istraživačkim podacima (na FAIR načelima), omogućavanjem pristupa sustavima za pohranu, servisima za analize i računanje u oblaku, razvojem i promicanjem standarda u svrhu interoperabilnosti te uspostavljanjem sustava podrške i edukacije.

IRB je aktivni član Inicijative za Hrvatski oblak otvorene znanosti (HR-OOZ), a zajedno sa Sveučilišnim računskim centrom na nacionalnoj razini gradi informacijski sustav o hrvatskoj znanstvenoj djelatnosti CroRIS te pruža podršku tom sustavu i njegovim korisnicima.

U sklopu CroRIS-a je napravljen i modul oprema i usluge koji će okupljati informacije o hrvatskim mrežnim znanstvenim servisima te tako pomoći u procesu usklađivanja sa zahtjevima EOSC kataloga.

Primjer uspješne domaće mrežne usluge uključene u EOSC katalog je znanstveni servis za sažimanje i vizualizaciju ontologije gena – REVIGO. Usluga omogućuje korisnicima da putem mrežnog preglednika unesu listu genskih ontologija te ih potom pročiste, sažmu, grupiraju te prikažu koristeći jedan od brojnih načina prikaza.

Usluga je nastala kao rezultat istraživanja IRB-ovih znanstvenika te je danas globalno vrlo popularna mrežna usluga s preko 4800 citata.

(Tekst preuzet s bloga Instituta Ruđer Bošković.)

U okviru projekta NI4OS-Europe (National Initiatives for Open Science in Europe) od 30. studenog – 1. prosinca 2022. održava se radionica (hackaton) pod naslovom “Hands-on workshop: Touching on Data and Open-Source Software for Open Science”. Tema radionice su otvoreni istraživački podaci i softver otvorenog koda. Radionica je hibridnog tipa (on-line i on-site) u organizaciji Računarskog centra Sveučilišta u Beogradu (RCUB), Sveučilišnog računskog centra Sveučilišta u Zagrebu (SRCE) te Instituta Ruđer Bošković (IRB) i održava se istovremeno na više lokacija. u Srbiji i Hrvatskoj

Obzor Europa novi je okvirni program Europske unije za istraživanja i inovacije za razdoblje od 2021. do 2027. godine.

Unutar novog okvirnog programa Europske unije za istraživanje i inovacije, Obzor Europa, potiču se i promiču prakse otvorene znanosti koja je uključena u različite dijelove Ugovora za dodjelu bespovratnih sredstava te realizacija otvorene znanosti u procesima istraživanja. Zakonske odredbe u ugovorima o dodjeli bespovratnih sredstava imaju za cilj ojačati prava i obveze korisnika kada je u pitanju otvoreni pristup te ispuniti zahtjeve otvorene znanosti za publikacije i istraživačke podatke.

OpenAIRE je pripremio nekoliko vodiča namijenjenih istraživačima koji se žele prijaviti na natječaje za financiranje programa Obzor Europa. Ciljevi ovih vodiča su nadopuna već dostupnih vodiča Europske komisije i pružanje pomoći u pisanju prijedloga.

Na portalu Otvorena znanost Centra za znanstvene informacije IRB-a, možete pronaći više o otvorenoj znanosti u programu Obzor Europa, što sve Europska komisija zahtijeva vezano uz otvorenu znanost te prijevode vodiča na hrvatski jezik (izvornici su dostupni na OpenAIRE web stranici).

Vrijeme je za temeljitu promjenu sustava vrednovanja znanstveno-istraživačkog rada znanstvenika! Potvrdili su to ministri znanosti 27 zemalja članica Europske unije izražavajući zabrinutost trenutnim stanjem i neprikladnim metodama koje se koriste u prosudbi kvalitete istraživanja i samih znanstvenika. Smatraju da korištenje kvantitativnih metoda dovodi do negativne pristranosti u pogledu kvalitete, ponovljivosti i integriteta istraživanja, pri čemu se prevelika važnost pridaje objavljivanju u časopisima s visokim čimbenikom utjecaja.

U srijedu, 4.5.2022. će se u 14:00 održati 151. kolokvij Centra za znanstvene informacije:

Antica Čulina, Institut Ruđer Bošković
KAKO ISKORISTITI OTVORENU ZNANOST U SVOM ISTRAŽIVANJU

Otvorena znanost donijela je mnoge promjene u raznim područjima znanosti. Sve više podataka postaje dostupno za korištenje, uspostavljaju se nove istraživačke infrastrukture, te uvode sveobuhvatniji načini za procjenu kvalitete samih znanstvenika. U ovom predavanju bit će predstavljeni primjeri korištenja otvorenih podataka u ekološkim istraživanjima, korištenje integrativnih metoda baziranih na ovim podatcima, ali i probleme koji se pri tome mogu javiti. Također će biti pokazano kako na jednostavan način postati pionir u novoj eri znanosti te kakve koristi možete od toga imati. Dok će se primjeri iz predavanja uglavnom odnositi na područje ekologije, većina prinicipa je primjenjiva na ostala područja znanosti.

151. kolokvij Centra za znanstvene informacije
Antica Čulina, Institut Ruđer Bošković
KAKO ISKORISTITI OTVORENU ZNANOST U SVOM ISTRAŽIVANJU