FULIR FAQ - sve što vas zanima o FULIR-u, otvorenom pristupu, autorskim pravima i sl.
Idealni uvjeti znanstveno-istraživačkog rada podrazumijevaju, između ostalog, i nesmetan pristup svim rezultatima istraživanja vezanih uz određeno područje djelovanja pojedinog znanstvenika, koji se uglavnom objavljuju kroz znanstvene radove. Isto tako, podrazumijevaju i mogućnost objavljivanja vlastite produkcije (pojednica ili ustanove) na način da bude vidljiva i dostupna cjelokopunoj znanstvenoj zajednici. Napretkom informacijskih tehnologija te postupnim prelaskom s tiskanih na digitalna izdanja javljaju se i nove mogućnosti znanstvenog publiciranja, a usporedo s time i inicijativa "otvorenog pristupa" - slobodno dostupnog i besplatnog pristupa rezultatima znanstveno-istraživačkog rada.
Institucijski repozitorij definira se kao on-line platforma za prikupljanje i arhiviranje (u digitalnom obliku) cjelovite intelektualne produkcije neke ustanove.
Digitalne sadržaje koje stvaraju znanstveno-istraživačke ustanove poput Instituta Ruđer Bošković možemo podijeliti u nekoliko skupina: znanstveni radovi (preprint, postprint), disertacije, magistarski radovi, diplomski radovi, te dokumenti vezani uz svakodnevni akademski život znanstvenika, npr. materijali vezani uz nastavne aktivnosti, izvještaji, multimedijalni sadržaji (fotografije, zvučni i tonski zapisi). Svaki takav objekt moguće je pohraniti u repozitorij i regulirati mu razinu pristupa.
FULIR (Full-text Institutional Repository of the Ruđer Bošković Institute) je platforma za prikupljanje, pohranu i dugotrajno očuvanje znanstvene produkcije i dokumentarnih materijala Instituta Ruđer Bošković. Repozitorij je uspostavljen zahvaljujući vlastitim snagama Centra za znanstvene informacije, iskustvu, znanju i entuzijazmu njezinih djelatnika. Kao programsko rješenje za izgradnju institucijskog repozitorija odabran je Eprints, koji se temelji na otvorenom kodu. Na taj način Centar za znanstvene informacije IRB-a ostao je dosljedan svojoj filozofiji i tradiciji korištenja programskih rješenja zasnovanih na otvorenom kodu.
Hrvatska znanstvena bibliografija CROSBI prikuplja bibliografske podatke o svim publikacijama koje su napisali hrvatski znanstvenici. Repozitorij trenutno sadrži preko 280.000 bibliografskih zapisa (oko 20.000 godišnje). CROSBI služi i kao repozitorij otvorenog pristupa (OA) za više od 6.000 publikacija sa cjelovitim tekstom. CROSBI zapisi jednoznačno su pridruženi matičnom broju znanstvenika, instituciji, znanstvenom projektu i znanstvenom području, što daje velike mogućnosti pretraživanja i pregledavanja.
Podaci pohranjeni u bazi podataka koriste se osim za potrebe redovitih godišnjih izvješća MZOŠ-a, kao potpora radu prosudbenih skupina, za potrebe napredovanja u zvanjima, izradu tekućih (on-demand) bibliografija pojedinih ustanova, projekata i znanstvenika i dr. Posebnost ove bibliografije osiguravaju znanstvenici koji podatke o svojim radovima unose kontinuirano, često čak i prije nego što je rad objavljen, što osigurava ažurnost baze podataka.
2nd Generation Open Access Infrastructure for Research in Europe (OpenAIREplus) je međunarodni projekt koji je financiran u okviru Sedmog okvirnog programa Europske komisije (FP7), a na kojem je Centar za znanstvene informacije Instituta Ruđer Bošković jedan od 41 uključenih partnera. OpenAIREplus je nastavak projekta OpenAIRE u sklopu kojeg je izgrađena infrastruktura te uspostavljena podrška za omogućavanje otvorenog pristupa znanstvenim informacijama, osobito onima nastalima kao rezultat rada na FP7 projektima.
Šestar je interaktivna baza podataka znanstvenih instrumenata smještenih pri znanstvenim, istraživačkim i visokoškolskim ustanovama u RH, čiju nabavku je prvenstveno financiralo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta. Raspoložive informacije trebale bi unaprijediti korištenje postojećih instrumenata, te potaknuti suradnju među znanstvenicima.
Tko je Tko u Hrvatskoj znanosti na jednom mjestu prikuplja pažljivo strukturirane podatke o hrvatskim znanstvenicima. Trenutno se u ovoj bazi podataka nalaze detaljne informacije o više od 7.000 hrvatskih znanstvenika, te osnovne informacije o više od 20.000 hrvatskih znanstvenika. Ovaj informacijski servis nastoji promovirati hrvatske znanstvenike u zemlji i inozemstvu te poboljšati komunikaciju i razmjenu informacija među samim znanstvenicima.
Korisnici bazu podataka Tko je tko u hrvatskoj znanosti mogu konzultirati ukoliko npr. traže suradnika na projektu, ukoliko ih zanima biografija ili bibliografija nekog znanstvenika/ce, ukoliko traže kolegu srodnih znanstvenih interesa ili ih zanima tko je ekspert unutar određenog uskog znanstvenog područja i sl. Ovaj servis omogućuje znanstvenicima da sve relevantne informacije o sebi pohrane na jedno mjesto gdje će onda jednostavnim „klikom" moći generirati Curriculum Vitae (CV) za različite potrebe.
FOSTER (Facilitate Open Science Training for European Research) je međunarodni projekt koji je financiran u okviru Sedmog okvirnog programa Europske komisije (FP7). U projekt je uključeno 13 partnera u 8 zemalja. Glavni cilj projekta je organizirati edukacijske programe o Otvorenom pristupu (OA) kojima bi se znanstvenicima, studentima, postdiplomcima i knjižničarima pomoglo u uključivanju otvorenog pristupa u istraživački i akademski rad.
Službeni početak projekta je 1.2.2014., a trajanje je dvije godine.
Centar za znanstvene informacije IRB-a uključen je u aktivnosti projekta kao samostalna suradnička ustanova. Budući da Hrvatska sudjeluje u Horizon 2020 programu, u čijim je smjernicama OA zastupljen, promicanje i educiranje hrvatske akademske i znanstvene zajednice o otvorenom pristupu od velike je važnosti. U rujnu 2014. su započete planirane aktivnosti - serija predavanja o temama iz područja otvorenog pristupa publikacijama, znanstvenim podacima i otvorenoj znanosti općenito namijenjena znanstvenicima, znanstvenim novacima, studentima i knjižničarima. Predavanja se održavaju u Dubrovniku, Rijeci, Splitu, Zagrebu, Osijeku i Zadru.
Prezentacije predavanja su dostupne na: https://www.lib.irb.hr/foster/.
 |
|
 |
|
