Ministri znanosti i tehnologije zemalja članica G7[1] su od 12. do 14. svibnja 2023. u Sendaiju u Japanu održali sastanak čiji je jedan od rezultata njihova zajednička deklaracija u kojoj se dotiču važnosti otvorene znanosti, pitanja akademske slobode i inkluzivnosti, zaštite istraživačkog rada i znanstvenog integriteta te međunarodne suradnje. G7 podupire otvorenu znanost te ističe tri prioriteta: infrastrukturu otvorene znanosti, reformu vrednovanja znanstvenih istraživanja te istraživanja istraživačkog rada s ciljem razvoja politika otvorene znanosti temeljenih na rezultatima istraživanja. 

U okviru Hrvatske znanstvene bibliografije - CROSBI lansiran je Open Science Hub u svrhu promoviranja prakse otvorene znanosti i edukacije hrvatske znanstvene zajednice i javnosti o toj tematici. Ova nova funkcionalnost CROSBI-ja okuplja radove hrvatskih autora na temu otvorene znanosti, otvorenog pristupa i otvorenih istraživačkih podataka te kao takva predstavlja jedinstveno mjesto na kojem su spomenute informacije okupljene na razini Hrvatske.

Open Science Hub nastao je kao dio aktivnosti Centra za znanstvene informacije IRB-a u promociji otvorene znanost kako bi povećao vidljivost i olakšao pristup relevantnim publikacijama hrvatskih autora o temama vezanim uz otvorenu znanost. Objavom ovog huba nastalo je jedinstveno mjesto za pregled radova hrvatskih autora koji govore o temama vezanim uz otvorenu znanost, a s obzirom da velik dio publikacija sadrži i poveznicu na cjeloviti tekst u otvorenom pristupu, povećava se i dostupnost tih publikacija te se olakšava njihova upotreba i u edukativne svrhe.

Open Science Hubu možete pristupiti preko početne stranice CROSBI-ja te na poveznici https://www.bib.irb.hr/pregled/OpenScienceHub i pregledati sve uključene radove. Upotrebom filtera možete suziti izbor popisa radova, kao i dobiti samo one publikacije čiji cjeloviti tekstovi su u otvorenom pristupu. Popis radova automatski se ažurira novim radovima unesenim u CROSBI.

U sklopu godišnje konferencije Srca Dani e-infrastrukture Srce DEI 2023, ujedno i završne konferencije nacionalnog strateškog projekta Hrvatski znanstveni i obrazovni oblak (HR-ZOO), održan je i nacionalni tripartitni sastanak Europskog otvorenog znanstvenog oblaka (EOSC). Sastanak je organiziran s ciljem uspostave nacionalne koordinacije provedbe politike EOSC-a te definiranja nacionalnih prioriteta i potreba u tom području. Cilj tripartitnih događanja je okupljanje ključnih dionika svih triju strana – nacionalnih financijera i kreatora politika, Europske komisije i zajednice, kako bi se potaknula i podržala njihova koordinacija. Fokus tripartitnih sastanaka je na zajedničkim izazovima poput razmjene dobrih praksi, daljnjeg jačanja dijaloga, definiranju nacionalnih prioriteta te konkretnim akcijama potrebnim za implementaciju EOSC-a.

Na Sveučilištu u Splitu održana je sjednica Senata 30. ožujka 2023. godine na kojoj su usvojeni plan upisa studenata za akademsku godinu 2023./2024. te prijedlog novog programa sveučilišnog specijalističkog studija Opća kirurgija Medicinskog fakulteta. Senat je također usvojio Akcijski plan Strategije ljudskih resursa za istraživače za razdoblje 2023. - 2025. i Politiku otvorene znanosti Sveučilišta u Splitu.

Na temelju Hrvatske deklaracije o otvorenom pristupu iz 2012. godine, UNESCO-ove Preporuke za otvorenu znanost  iz 2021. godine, Strategije za istraživanje i inovacije 2020. - 2024.: EU politika otvorene znanosti, Preporuke komisije EU o pristupu znanstvenim informacijama i njihovu čuvanju te Znanstvene strategije Sveučilišta u Splitu 2022. - 2026., Sveučilište u Splitu donijelo je Politiku otvorene znanosti čiji je cilj rezultate znanstveno-istraživačkog rada učiniti otvoreno dostupnim, pristupačnim i ponovno upotrebljivim, povećati znanstvenu suradnju i razmjenu informacija za dobrobit znanosti i društva te usmjeriti procese stvaranja znanja i izvan tradicionalne znanstvene zajednice.

Politika otvorene znanosti nastoji postići neke od ciljeva europske politike otvorene znanosti kao što su usklađivanje podataka s FAIR načelima i njihovo otvoreno dijeljenje, dostupnost svih recenziranih znanstvenih publikacija, integritet istraživanja i ponovljivost istraživačkih rezultata i dr. Sveučilište u Splitu potiče autore da u institucijski repozitorij pohranjuju objavljene publikacije, istraživačke podatke, obrazovne materijale za učenje i poučavanje te istraživačke softvere/kodove što je ranije i otvoreno koliko je moguće. Potiče se i izrada Plana upravljanja istraživačkim podacima prije početka istraživačkog procesa, promovira otvorena znanost kroz edukacijske aktivnosti te potiče ostale oblike otvorene znanosti, posebno aktivno uključivanje javnosti i građana u istraživački proces i upravljanje istraživačkih podataka. Za bolje razumijevanje sadržaja politike, na kraju je priložen i pojmovnik s definicijama korištenih izraza.

Više o načelima istraživanja i vrijednostima Sveučilišta, kao i Politiku otvorene znanosti Sveučilišta u Splitu pronađite na njihovoj stranici.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu sklopila je sporazum sa švicarskim izdavačem znanstvenih časopisa u otvorenom pristupu Multidisciplinary Digital Publishing Institute (MDPI) temeljem kojega je hrvatskoj znanstvenoj i akademskoj zajednici dostupno čak 30 APC (eng. Article Processing Charges) vaučera za objavu radova u otvorenom pristupu bez dodatnih troškova za autore.

Ova mogućnost odnosi se na sve hrvatske znanstvenike, odnosno autore za korespondenciju koje će se identificirati na temelju službenih e-mail domena matičnih ustanova, a priliku možete iskoristiti od 1. travnja do 31. prosinca 2023. godine prema ovom sporazumu.

Cjeloviti popis ustanova kojima je dostupna ova mogućnost i popis časopisa u kojima je moguće objaviti rad u otvorenom pristupu možete pronaći u objavi Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Prije predaje rada za objavu potrebno se javiti na kontakt Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript .

❕ Znanstvenicima Instituta Ruđer Bošković namijenjena su dva vaučera o čijem će korištenju biti naknadno obaviješteni. ❕

Djelatnicima IRB-a u 2023. dostupni su e-časopisi pretplaćeni u sklopu institucijske pretplate!

Pretplaćeni su paketi časopisa izdavača American Chemical Society, American Institute of Physics, The American Association for Cancer Research, pojedinačni naslovi Journal of Bacteriology i Applied and Environmental Microbiology (izdavač American Society for Microbiology), Journal of Cell Biology (izdavač Rockefeller University Press) te Nature (izdavač Springer Nature).

Kako bi podržali znanstvenike, istraživače, akademske stručnjake i knjižničare, izdavačka kuća Elsevier pripremila je razne webinare i diskusije na engleskom jeziku.

Predavanje je otkazano zbog spriječenosti predavača. Novi termin uskoro!

U četvrtak, 9.2.2023. će se u 13:00 održati 153. kolokvij Centra za znanstvene informacije:

Miroslav Rajter, Sveučilište u Zagrebu
KAKO NAS RANGIRANJA RANGIRAJU I KAKO MI RANGIRAMO RANGIRANJA

Rangiranja sveučilišta postala su u posljednje vrijeme popularan indikator uspješnosti sveučilišta te su rezultati rangiranja medijski vrlo prisutni i praćeni. Vrijednost različitih rangiranja ovisna je o njihovoj metodologiji, ali i o kontekstualnim uvjetima u kojima djeluju različita sveučilišta. Premda je u međunarodnom kontekstu praktično koristiti rezultate rangiranja, neselektivna upotreba rangova za donošenje odluka i vrednovanje može dovesti do zabluda o kvaliteti sveučilišta. Važan aspekt djelovanja sveučilišta su dionici i uloga koju pojedino sveučilište treba obavljati u društvu i upravo će to oblikovati strateško pozicioniranje pojedinih sveučilišta prema rangiranjima. U ovom izlaganju prezentirat će se najznačajniji sustavi rangiranja sveučilišta i kako Sveučilište u Zagrebu stoji na njima. Poseban naglasak bit će stavljen na usporedbu različitih sustava te mogućnosti za unaprjeđenje rangova.

S novom godinom započeo je i novi Obzor Europa projekt Instituta Ruđer Bošković - PATTERN (Piloting open and responsible Activities and Trainings Towards the Enhancement of Researchers Networks). Riječ je o projektu koordinacije i podrške čiji je cilj promicanje prakse otvorenog i odgovornog istraživanja i inovacija (eng. Responsible Research and Innovation - RRI) razvojem i pilotiranjem aktivnosti i treninga za znanstvenike u svim fazama njihove karijere. Projekt je financiran u okviru Okvirnog programa Obzor Europa (HORIZON Europe), traje 42 mjeseca i u njega je uključeno sveukupno 19 organizacija i ustanova iz 13 europskih zemalja. Jedan od partnera je i Institut Ruđer Bošković čiji će Centar za znanstvene informacije i Odsjek za odnose s javnošću i promidžbu popularizacijskih projekata aktivno surađivati na projektu, između ostaloga, razvijajući i provodeći treninge za znanstvenike.

U okviru 5. opće skupštine udruženja European Open Science Cloud (ESOC), održane 28. studenog, prihvaćena je prijava Instituta Ruđer Bošković (IRB) za učlanjenjem te se tako IRB pridružio zajednici od preko 200 ustanova čiji je cilj promovirati otvorenost u znanosti te potaknuti i podržati razvoj infrastrukture za otvorenu znanost.

Cilj EOSC-a jest izgraditi mrežu podataka i povezanih usluga temeljenih na načelima FAIR-a, a to podrazumijeva pojednostavljivanje pristupa sadržaju i uslugama putem zajedničke autentikacijsko-autorizacijske infrastrukture (AAI), promicanjem pristupa istraživačkim podacima (na FAIR načelima), omogućavanjem pristupa sustavima za pohranu, servisima za analize i računanje u oblaku, razvojem i promicanjem standarda u svrhu interoperabilnosti te uspostavljanjem sustava podrške i edukacije.

IRB je aktivni član Inicijative za Hrvatski oblak otvorene znanosti (HR-OOZ), a zajedno sa Sveučilišnim računskim centrom na nacionalnoj razini gradi informacijski sustav o hrvatskoj znanstvenoj djelatnosti CroRIS te pruža podršku tom sustavu i njegovim korisnicima.

U sklopu CroRIS-a je napravljen i modul oprema i usluge koji će okupljati informacije o hrvatskim mrežnim znanstvenim servisima te tako pomoći u procesu usklađivanja sa zahtjevima EOSC kataloga.

Primjer uspješne domaće mrežne usluge uključene u EOSC katalog je znanstveni servis za sažimanje i vizualizaciju ontologije gena – REVIGO. Usluga omogućuje korisnicima da putem mrežnog preglednika unesu listu genskih ontologija te ih potom pročiste, sažmu, grupiraju te prikažu koristeći jedan od brojnih načina prikaza.

Usluga je nastala kao rezultat istraživanja IRB-ovih znanstvenika te je danas globalno vrlo popularna mrežna usluga s preko 4800 citata.

(Tekst preuzet s bloga Instituta Ruđer Bošković.)

U blagdanskom duhu darivanja, Centar za znanstvene informacije ponovno organizira tradicionalni 'UZMI ILI oSTAVI'. Božićna razmjena knjiga održat će se od 12. do 16. prosinca 2022. u čitaonici 1. krila.

Donesite pročitano, uzmite ponuđeno, pronađite poklon za pod bor. :)

Moguće su sve kombinacije uzimanja/ostavljanja: samo uzmi, samo ostavi ili oboje!

Dječje slikovnice i društvene igre su poželjne, a molimo vas da ne donosite časopise i stare udžbenike.

Vidimo se!

U okviru projekta NI4OS-Europe (National Initiatives for Open Science in Europe) od 30. studenog – 1. prosinca 2022. održava se radionica (hackaton) pod naslovom “Hands-on workshop: Touching on Data and Open-Source Software for Open Science”. Tema radionice su otvoreni istraživački podaci i softver otvorenog koda. Radionica je hibridnog tipa (on-line i on-site) u organizaciji Računarskog centra Sveučilišta u Beogradu (RCUB), Sveučilišnog računskog centra Sveučilišta u Zagrebu (SRCE) te Instituta Ruđer Bošković (IRB) i održava se istovremeno na više lokacija. u Srbiji i Hrvatskoj

Izdavačka kuća Elsevier pripremila je za jesen niz webinara i diskusija na engleskom jeziku u svrhu stručnog usavršavanja knjižničara i znanstvenika.

Suočavanje s klimatskom krizom zahtijeva brzu razmjenu znanja preko geografskih i ekonomskih granica, kao i između različitih znanstvenih disciplina. Nastavno na to, ovogodišnji Tjedan otvorenog pristupa nastoji potaknuti povezivanje i suradnju između klimatskog pokreta i međunarodne zajednice otvorene znanosti. Prilika je to za okupljanje, poduzimanje akcija i podizanje svijesti o tome kako otvorenost osigurava klimatsku pravdu.

Institutu Ruđer Bošković simbolično je uručena preslika povijesne isprave s imenom Ruđera Boškovića. Ispravu je u ime Nacionalne i sveučilišne knjižnice uručila dr. sc. Dijana Machala, pomoćnica za djelatnost središnje knjižnice Sveučilišta u Zagrebu, dr. sc. Davidu M. Smithu, ravnatelju IRB-a.

Izdavačka kuća Elsevier pripremila je za jesen niz webinara i diskusija na engleskom jeziku u svrhu stručnog usavršavanja knjižničara i znanstvenika.

U nastavku se nalazi raspored webinara i diskusija tijekom listopada:

U sklopu trenutačno dostupnog probnog pristupa na časopise i e-knjige izdavača Bentham Science, hrvatskoj akademskoj i znanstvenoj zajednici omogućena je objava 10 članaka u otvorenom pristupu bez troškova objave (APC – Article Processing Charge).

Američke ustanove za istraživanje trebaju omogućiti besplatan i javan pristup rezultatima državno financiranih istraživanja čim budu objavljeni. Ured za znanost i tehnologiju Bijele kuće izdao je ažurirane smjernice za omogućavanje pristupa bez odgode rezultatima istraživanja financiranih državnim sredstvima u novoobjavljenom memorandumu. Dokument predstavlja značajan pomak u odnosu na dosadašnje uvjete javnog pristupa znanstvenim rezultatima. Javne ustanove trebaju u potpunosti prilagoditi svoje politike novim smjernicama do kraja 2025. godine.

Izdavačka kuća Elsevier pripremila je za jesen niz webinara i diskusija na engleskom jeziku u svrhu stručnog usavršavanja knjižničara i znanstvenika.

Povodom 10. godišnjice IFLA-ine izjave o otvorenom pristupu, Međunarodna federacija knjižničarskih društava i ustanova objavila je izjavu o otvorenom pristupu pod nazivom 10 years of the IFLA open access statement: a call to action. Dokument daje pregled dosadašnjih koraka poduzetih prema viziji IFLA-e iz 2011. i prepoznaje nove izazove poticanja prakse otvorenog pristupa.