IRB Web Naslovnica
  • O Centru
    • Centar za znanstvene informacije
    • Djelatnici
    • Kontakt
    • Korisnička prijava
  • Zbirke
    • Baze podataka
    • Virtualna referentna zbirka
    • Knjige
    • Časopisi
    • Ocjenski radovi
    • Posebne zbirke
    • FULIR - Repozitorij cjelovitih tekstova IRB-a
    • Godišnji izvještaji IRB-a
    • Optički mediji
  • Usluge
    • Posudba i nabava građe
    • Međuknjižnična posudba
    • Bibliometrijske usluge
    • Rezervacija dvorana
    • Posudba opreme
    • Informatičke usluge
  • Edukacija
    • Otvoreni pristup
    • Kalendar događanja
    • Kolokviji
    • KEKS seminari
    • Obuka knjižničara
    • Skupovi i događanja
  • Projekti
    • FOSTER
    • CROSBI
    • Tko je tko
    • Šestar
    • FULIR - Repozitorij cjelovitih tekstova IRB-a
    • OpenAIREplus
    • Prošli projekti
  • BLOG
English (United Kingdom)
Vi ste ovdje:Home>Edukacija>Kolokviji Centra za znanstvene informacije>50 godina od prvog zarona do dna planete

sestar smanjena2

Najave događanja

announcement-icon

Srijeda, 31 Ožujak 2010 17:45

50 godina od prvog zarona do dna planete

  • veličina pisma smanji veličinu pisma smanji veličinu pisma uvečaj veličinu pisma uvečaj veličinu pisma
  • Ispis
  • Pošalji e-mail

underwater

87. kolokvij Knjižnice IRB-a: 50 GODINA OD PRVOG ZARONA DO DNA PLANETE

Prošlo je točno 50 godina od herojskog zarona batiskafa Trieste do dna Marijanske brazde, najdubljeg mjesta u svjetskom oceanu. U predavanju se prikazuje povijest istraživanja morskih dubina, što je rezultiralo otkrićem Challenger Deep, najdubljeg mjesta u Marijanskoj brazdi. Tumači se što je u stvari ta brazda, kako zaista izgleda, te kako izgleda život na ekstremnim dubinama.

Zaron kojeg su 1960. izveli batiskafom Trieste Jacques Piccard i Don Walsh bio je kruna tisućljetnog stremljenja prema upoznavanju morskih dubina koje je započelo s (prvim dokumentiranim zaronom) kojeg je poduzeo Aleksandar Makedonski. U predavanju se prikazuje neobična evolucija u svladavanju ekstremnih visina i dubina što je poduzeo Auguste Piccard i evolucija koncepta batiskafa, koja je završila izgradnjom batiskafa Trieste II, ali i posebnih podmornica koje je konstruirao Jacques Piccard. Prikazuje se i nekoliko uspješnih pokušaja dosezanja dna Marijanske brazde robotskim ronilicama, što je zadnji puta postignuto prošle godine.

Više informacija

  • Predavač:

    prof. Tihomir Marjanac, Geološki odsjek Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu

  • Mjesto održavanja: IRB, dvorana 3. krila
  • Vrijeme održavanja: 31. ožujka 2010. u 14:00h
  • Fotografije: Fotografije s predavanja
Tweet
Preuzimanje priloga:
  • Plakat - Marjanac
  • Životopis predavača
Više u ovoj kategoriji: « Oriente - ekvadorska Amazonia Voronya (Krubera) - najdublja jama svijeta »
na vrh članka

Radno vrijeme

clock
  • Zagreb: 9:00 do 18:30
  • Rovinj: 8:00 do 16:00

Lokacija

map
  • CZI u Zagrebu
  • CZI u Rovinju

Kontakt

asktell
  • +385 (0)1 4561 043 [1243]
  • Pitajte nas / Recite nam
© 2016. Centar za znanstvene informacije Instituta Ruđer Bošković