OpenAIRE-Advance nastavlja misiju projekta OpenAIRE u okviru podrške mandatima otvorenog pristupa/otvorenih podataka u Europi. Održavajući trenutnu uspješnu infrastrukturu, koju čine ljudska mreža i napredne tehničke usluge, OpenAIRE-Advance učvršćuje svoja dostignuća tako što usmjerava svoje zajednice prema otvorenoj znanosti, s ciljem da ima ulogu pouzdane e-infrastrukture unutar domene Europskog oblaka otvorene znanosti (European Open Science Cloud – EOSC).

OpenAIRE2020 predstavlja početnu točku u dugoročnom radu na implementaciji i osnaživanju utjecaja politike otvorenog pristupa Europske komisije, koji se nadograđuje na postignuća OpenAIRE projekata. Cilj OpenAIRE2020 projekta jest proširiti se i usmjeriti svoj fokus s agenata i resursa znanstvene komunikacije na radne procese, s publikacija na podatke, softvere i ostale rezultate istraživanja, te na njihovu međusobnu povezanost, te ojačati odnose europske infrastrukture otvorenog pristupa s drugim regijama svijeta, osobito s Latinskom Amerikom i SAD-om.

Na svečanoj sjednici Znanstvenog vijeća Instituta Ruđer Bošković (IRB) dodijeljene su godišnje nagrade za najbolje znanstvene radove objavljene od strane znanstvenika IRB-a u 2017. godini.
Dodijeljeno je ukupno 20 godišnjih nagrada za sljedeće znanstvene radove koji su dostupni u Insitucijskom repozitoriju Fulir:

Nagrade za najbolje znanstvene radove objavljene u 2017. godini

1. Maji Levak Zorinc, Niku Bačiću, Petri Burić, Maji Dutour Sikirić, Dariji Domazet Jurašin, Željku Jakšiću, Danielu Marku Lyonsu i Nevenki Mikac za znanstveni rad pod  nazivom: „Effect of protein corona on silver nanoparticle stabilization and ion release kinetics in artificial seawater“ objavljen u znanstvenom časopisu Environmental science & technology, 51 (2017) 1259-1266.
2. Maji Fafanđel, Nevenki Bihari i Željku Jakšiću za znanstveni rad pod nazivom: „Comparison between resident and caged mussels: Polycyclic aromatic hydrocarbon accumulation and biological response“ objavljen u znanstvenom časopisu Marine Environmental Research, 129 (2017) 195-206.
3. Mariju Stipčeviću za znanstveni rad pod nazivom: „An advanced active quenching circuit for ultra-fast quantum cryptography“ objavljen u znanstvenom časopisu Optics Express, 25 (2017) 21861-21876.
4. Petri Čolović, Suzani Szilner, Tei Mijatović, Deši Jelavić Malenica i Nevenu Soiću za znanstveni rad pod nazivom: „Stretched configuration of states as inferred from gamma-ray angular distributions in Ar-40+Pb-208 neutron transfer reactions“ objavljen u znanstvenom časopisu The European Physical Journal A, 53/8 (2017) 166.
5. Ivici Koprivi za znanstveni rad pod nazivom: „Single-Channel Sparse Non-Negative Blind Source Separation Method for Automatic 3-D Delineation of Lung Tumor in PET Images“ objavljen u znanstvenom časopisu IEEE Journal of Biomedical and Health Informatics, 21 (2017) 1656-1666.
6. Ani Sunčani Smith za znanstveni rad pod nazivom: „Membrane fluctuations mediate lateral interaction between cadherin bonds“ objavljen u znanstvenom časopisu Nature Physics, 13 (2017) 906–913.
7. Stipi Lukinu, Tomislavu Stolaru, Martini Tireli, Darku Babiću, Krunoslavu Užareviću i Ivanu Halaszu za znanstveni rad pod nazivom: „Tandem in situ monitoring for quantitative assessment of mechanochemical reactions involving structurally unknown phases“ objavljen u znanstvenom časopisu Chemistry: A European Journal, 23 (2017) 13941–13949.
8. Nikolini Nekić, Jordiu Sancho Parramonu, Ivančici Bogdanović-Radović, Mili Ivandi i Maji Buljan za znanstveni rad pod nazivom: „Ge/Si core/shell quantum dots in alumina: tuning the optical absorption by the core and shell size“ objavljen u znanstvenom časpisu Nanophotonics, 6 (2017) 1055-1062.
9. Jasminki Popović za znanstveni rad pod nazivom: „Synthesis of Lead-Free Perovskite Films by combinatorial Evaporation: Fast Processes for Screening Different Precursor Combinations“ objavljen u znanstvenom časopisu Chemistry of Materials, 29 (2017) 9946–9953.
10. Jeleni Dautović, Vjeročki Vojvodić, Boženi Ćosović i Ireni Ciglenečki-Jušić za znanstveni rad pod nazivom: „Dissolved organic carbon as potential indicator of global change: A long-term investigation in the northern Adriatic“ objavljen u znanstvenom časopisu Science of the Total Environment, 587/588 (2017) 185-195.
11. Petri Marić, Marijanu Ahelu, Ivanu Senti, Senki Terzić, Ivi Mikac i Tvrtku Smitalu za znanstveni rad pod nazivom: „Effect-directed analysis reveals inhibition of zebrafish uptake transporter Oatp1d1 by caulerpenyne, a major secondary metabolite from the invasive marine alga Caulerpa taxifolia“ objavljen u znanstvenom časopisu Chemosphere, 174 (2017) 643-654.
12. Gordani Nedić Erjavec, Matei Nikolac Perković, Dubravki Švob Štrac i Neli Pivac za znanstveni rad: „Cortisol in Schizophrenia: No Association with Tobacco Smoking, Clinical Symptoms or Antipsychotic Medication“ objavljen u znanstvenom časopisu Progress in Neuro-Psychopharmacology & Biological Psychiatry, 77 (2017) 228–235.
13. Lidiji Uzelac, Đaniju Škalameri, Kati Majerski, Nikoli Basariću i Marijeti Kralj za znanstveni rad: „Selective photocytotoxicity of anthrols on cancer stem-like cells: the effect of quinone methides or reactive oxygen species“ objavljen u znanstvenom časopisu European Journal of Medicinal Chemistry, 137 (2017) 558-574.
14. Danijelu Glavaču, Ireni Dokli i Matiji Gredičaku za znanstveni rad pod nazivom: „Chiral Brønsted Acid Catalyzed Enantioselective aza-Friedel-Crafts Reaction of Cyclic α-Diaryl N-Acyl Imines with Indoles“ objavljen u znanstvenom časopisu Journal of Organic Chemistry, 82 (2017) 8752-8760.
15. Marini Šekutor i Kati Majerski za znanstveni rad pod nazivom: „Unraveling the Structure-Affinity Relationship Between Cucurbit[n]urils (n = 7, 8) and Cationic Diamondoids“ objavljen u znanstvenom časopisu Journal of the American Chemical Society, 139 (2017) 3249-3258.
16. Srećku Kirinu, Zoranu Kokanu, Berislavu Periću, Mariju Vazdaru, Željku Mariniću i Draženu Vikić-Topiću za znanstveni rad pod nazivom: „Metalinduced supramolecular chirality inversion of small self-assembled molecules in solution“ objavljen u znanstvenom časopisu  Chemical Communications, 53 (2017) 1945-1948.
17. Kristini Sklepić, Radhi D. Banhatti i Andrei Moguš-Milanković za znanstveni rad pod nazivom: „Insights from Local Network Structures and Localized Diffusion on the Ease of Lithium Ion Transport in Two Mixed Glass-Former Systems“ objavljen u znanstvenom časopisu Journal of Physical Chemistry C, 121 (2017) 17641-17657.
18. Kruni Vukušiću, Renati Buđa i Ivi Mariji Tolić za znanstveni rad pod nazivom: „Microtubule Sliding within the Bridging Fiber Pushes Kinetochore Fibers Apart to Segregate Chromosomes“ objavljen u znanstvenom časopisu Developmental Cell, 43 (2017) 11-23.e6.
19. Anamariji Brozović za znanstveni rad pod nazivom: „The relationship between platinum drug resistance and epithelial–mesenchymal transition“ objavljen u znanstvenom časopisu Archives of Toxicology, 91 (2017) pp. 605-619.
20. Olegu Antipinu za znanstveni rad pod nazivom: „UV complete composite Higgs models“  objavljen u znanstvenom časopisu Physical Review D, 95 (2017) 035019.

U srijedu, 19.12.2018. će se u 15:00 u predavaonici 3. krila održati 139. kolokvij Centra za znanstvene informacije:

Ivana Hebrang Grgić, Filozofski fakultet, Zagreb
OTVORENOST U ZNANOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU
- predstavljanje knjige -

Knjiga Otvorenost u znanosti i visokom obrazovanju (Školska knjiga, 2018.) sastoji se od 19 poglavlja čiji se autori u svom svakodnevnom radu bave nekim od aspekata otvorenosti. Odabrani su autori iz raznih područja i raznih ustanova radi stvaranja što kvalitetnije i što šire predodžbe o stanju otvorenosti u hrvatskoj i svjetskoj znanosti i visokom obrazovanju. Knjiga je podijeljena u četiri cjeline – Otvorena znanost, Otvoreno visoko obrazovanje, Otvorene tehnologije i upravljanje pravima te Primjeri ostvarivanja otvorenosti.

139. kolokvij Centra za znanstvene informacije
Ivana Hebrang Grgić, Filozofski fakultet, Zagreb
OTVORENOST U ZNANOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU
- predstavljanje knjige -

Prijave su još uvijek u tijeku...

U Institucijski repozitorij Fulir mogu se pohraniti različiti dokumenti. Trenutno dominiraju znanstveni radovi /77,9%), na drugom su mjestu (9,3%) neobjavljeni radovi s konferencija (prezentacije, posteri),  a treći su objavljeni radovi s konferencija u zbornicima (5%). 

Najkorišteniji neobjavljeni radovi s konferencija su:

Top 10 autora po broju preuzimanja radova u Fuliru su:

A top 10 najkorištenijih djela su:

Danas je započeo tjedan Otvorenog pristupa! Tema ovogodišnjeg tjedna "Otvoren kako bi..." ukazuje na konkretne prednosti otvorenog pristupa: veći pristup znanju, lakše pokretanje suradnje, veću vidljivost rezultata istraživanja i druge prednosti koje ostvaruju različite znanstvene zajednice.

Centar znanstvenih informacija sudjeluje u inicijativi otvorenog pristupa razvijanjem i poticanjem pohranjivanja znanstvenih i stručnih ostvarenja u institucijski repozitorij Fulir koji trenutno sadrži 2,524 zapisa i koji u 100% slučajeva pružaju pristup cjelovitom tekstu. Broj preuzimanja raste te ih je ove godine napravljeno čak 42955! Najveći broj preuzimanja je iz Njemačke, Kine i SAD-a.

U četvrtak, 27. travnja 2017. u računalnoj predavaonici u Knjižnici V. krila u 13h sati održat će se Kratki Edukacijski Knjižnični Seminar – KEKS pod naslovom Otvoreni pristup, autorskopravna pitanja i (ne)opravdani strah od komercijalnih izdavača. 

Otvoreni pristup publikacijama (OA) više nije nedostižni ideal, već on prerasta u mainstream sustava znanstvene komunikacije. Postoji više načina ostvarivanja OA od kojih neki podrazumijevaju plaćanje troškova objavljivanja radova od strane autora ili njihovih institucija, dok su drugi besplatni za same autore. Na ovoj ćete radionici dobiti praktične savjete kako osigurati OA vlastitim publikacijama upravo putem ovog besplatnog, 'zelenog puta' Upoznat ćete se sa svojim 'autorskim pravima', naučit ćete kako ih 'konzumirati' i kako se osigurati da zadržite pravo diseminacije vlastitih publikacija u OA. Dobit ćete informacije gdje i kako možete provjeriti koja ste prava zadržali objavom svojih prethodnih radova u časopisima komercijalnih izdavača, ali i kako se možete osigurati da prilikom objave budućih radova ostanete nositelj prava diseminacije vlastitih radova i zašto vam je to uopće bitno. Naravno, saznat ćete i koja vam je infrastruktura na raspolaganju za što je moguće bolju diseminaciju rezultata vaših istraživanja te kakve veze gospodin Fulir ima s tim.

Prijavite se na KEKS!

Trajanje: 60 minuta

Predavač: dr. sc. Bojan Macan, Centar za znanstvene informacije