VOSviewer je besplatno programsko rješenje koje je razvio Centre for Science and Technology Studies (CWTS), Leiden University, a služi za analizu bibliometrijskih mreža.

Pomoću VOSviewera se mogu izraditi mape radova, autora i časopisa temeljene na kocitatnim mrežama, kao i mape ključnih riječi. Program  može prikazati pojedinu mapu na mnogo načina, a omogućuje i još neke dodatne funkcionalnosti, kao što sui zumiranje, skrolanje i pretraživanje. Program je napisan u Javi i radi u većini operativnih sustava.

Poznate Thomson Reutersove baze podataka Web of Science (WoS) i Journal Citation Reports (JCR) privremeno su nedostupne korisnicima hrvatske akademske zajednice zbog, kako doznajemo iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, tehničkih poteškoća u održavanju pristupa. Iz MZOŠ-a javljaju da aktivno rade na otklanjanju nastalih poteškoća i da će o ponovnom pristupu obavijestiti sve korisnike putem obavijesti na službenim stranicama Ministarstva.

Thomson Reuters je u sklopu svoje baze podataka Journal Citation Reports (JCR) objavio nove faktore utjecaja (IF) za 2009. godinu! Novi IF su dostupni cijeloj hrvatskoj akademskoj zajednici preko Centra za online baze podataka.

U novom broju časopisa Kemija u industriji objavljen je stručni članak kolegice Jadranke Stojanovski pod naslovom Metrika znanstvene publicistike – istine, mitovi i zablude.

Prema najnovijim podacima ThomsonReutersa u Current Contents (CC) bazi podataka, koja trenutno indeksira 8992 naslova časopisa, nalazi se i dalje 11 hrvatskih časopisa:

Food Technology And Biotechnology, Croatian Medical Journal, Operators And Matrices, Strojarstvo, Chemical And Biochemical Engineering Quarterly, International Review Of The Aesthetics And Sociology Of Music, Synthesis Philosophica, Knjizevna Smotra, Drustvena Istrazivanja, Collegium Antropologicum i Croatica Chemica Acta.

8. prosinca ove godine mr. sc. Jadranka Stojanovski na IRB-u je održala predavanje “Metrika znanstvene publicistike – istine, mitovi i zablude“. Mnogi su pitali za prezentaciju s predavanja te ju donosimo ovdje.

Zadnjih dana svi pričaju o novim prijedlozima minimalnih uvjeta za napredovanje u znanstvenim zvanjima. Poznato je da su se naši sustavi napredovanja uvijek snažno oslanjali na neke “objektivne” kriterije selekcije (Current Contents ili neke druge indeksne publikacije s znatno lošijom selekcijom od CC) i isključivo brojčane pokazatelje. Miješali su se pojmovi kvalitete, dostupnosti i vidljivosti rada, mjere prosudbe kvalitete časopisa i kvalitete rada, pa je tako bila prednost ako je rad bio indeksiran u što više baza podataka, poznatih i onih manje poznatih (neki puta i nepostojećih).  Ovisno o vrsti rada i tome gdje je bio indeksiran, rad je bio svrstan u kategorije.