118. kolokvij Knjižnice Instituta Ruđer Bošković
Jadranka Stojanovski, Sveučilište u Zadru / Institut Ruđer Bošković:
MITOVI I STVARNOST „IMPACT" FAKTORA
ili
KOLIKO NAM ZAPRAVO „IMPACT FACTOR" GOVORI O KVALITETI OBJAVLJENOG RADA?
Vjerojatno već svi znate da su otvoreni natječaji iz programa EC Horizon 2020 i svi se nadamo da ćemo uspjeti ugrabiti što veći dio tog financijskog kolača koji bi nam omogućio raditi kvalitetnu znanost u narednom periodu. No, jeste li znali da program Horizon 2020 donosi i obavezu stavljanja radova objavljenih na temelju istraživanja financiranih od strane programa Horizon 2020 u otvoreni pristup?
Što se događa sa znanstvenim radovima koji su povučeni ("retracted") iz časopisa? Sudeći prema objavljenim istraživanjima, velik broj u nekom obliku nastavlja "živjeti" i koristiti se. Proces povlačenja može dugo potrajati, razlozi povlačenja često nisu jasni i istaknuti na pravim mjestima. Zanimljivi blog Retraction Watch bavi se pitanjima povlačenja/ispravljanja radova, plagiranjem, odnosom autora i politikom uredništva časopisa prema povlačenju radova.
Zanimljiv članak na tu temu u časopisu Nature (2011.): Science publishing: The trouble with retractions.
i u časopisu Journal of the Medical Library Association (2012.): The persistence of error: a study of retracted articles on the Internet and in personal libraries.
Prema najnovijim podacima koje smo dobili od Thomson Reutersa u Current Contents (CC) bazi podataka koja u 2013. g. indeksira ukupno 9.811 časopisa ii dalje je indeksirano 12 hrvatskih časopisa:
Chemical And Biochemical Engineering Quarterly
Collegium Antropologicum
Croatian Medical Journal
Croatica Chemica Acta
Drustvena Istrazivanja
Food Technology And Biotechnology
International Review Of The Aesthetics And Sociology Of Music
Journal Of Mathematical Inequalities
Knjizevna Smotra
Operators And Matrices
Prolegomena
Synthesis Philosophica
Web of Science (WoS) baza podataka ukupno indeksira 12.466 časopisa, a broj hrvatskih časopisa smanjen je na 57. Tri časopisa nisu više indeksirana u WoS, a to su časopisi Govor, Jezikoslovlje i Sociologija i prostor. U WoS nije dodan niti jedan novi hrvatski časopis, pa popis izgleda ovako:
Tim Gowers i matematičari s Cambridge University, UK, potaknuti nedavnim bojkotom izdavačke kuće Elsevier od strane znanstvenika, pokrenuli su izvrsnu inicijativu koja znanstveno izdavaštvo smješta u okvire primjerene današnjem vremenu. Cilj projekta je osigurati znanstvenicima mogućnost objavljivanja radova uz minimalne troškove i bez posredstva komercijalnih izdavača.
Veći dio znanstvenika je već otprije svjestan da je doprinos autora u izdavanju časopisa velik (pisanje, recenzija, uređivanje, lektoriranje, formatiranje) u odnosu na doprinos velikih izdavačkih kuća koje kasnije te sadržaje prodaju uglavnom istim autorima ostvarujući ogromne profite. Projekt nazvan Episciences osigurat će brz i neometan pristup matematičkim časopisima u otvorenom pristupu (epijournals).
Časopisi će uključivati recenzirane radove iz različitih područja matematike prethodno objavljene na arXiv serveru. Minimaliziciju troškova izdavanja takvih časopisa osigurat "izdavačka platforma" (softver) koja će omogućiti kvalitetnu recenziju i uređivanje radova uz najmanje moguće administrativne troškove, uz besplatan angažman znanstvenika. Troškove izrade softvera i održavanja servera pokrit će Centre pour la Communication Scientifique Directe (CCSD) u suradnji s Institut Fourier na Grenoble University i uz podršku francuske vlade te na taj način omogućiti znanstvenicima kreiranje vlastitog izdavačkog sustava. Ova će inicijativa omogućiti komentare cjelokupne znanstvene zajednice vezane uz pojedini rad. Jedan od pokretača inicijative rekao je "It's a global vision of how the research community should work: we want to offer an alternative to traditional mathematics journals". U očekivanju prvih brojeva epi-časopisa u travnju, kako je najavljeno, poželimo im uspjeh.
U srijedu, 28.11. će se u 15:00 u predavaonici 3. krila održati 103. kolokvij Knjižnice IRB-a:
Ivana Hebrang Grgić, Filozofski fakultet u Zagrebu:
CITATNA PREDNOST OTVORENOG PRISTUPA
U trenutku definiranja otvorenog pristupa znanstvenim informacijama činilo se da će taj način komunikacije riješiti probleme nedostupnosti znanstvenih informacija izazvane sve većim pretplatama na znanstvene časopise. Znanstvenici su vrlo brzo počeli provoditi istraživanja na različitim uzorcima otvoreno dostupnih časopisa i članaka nastojeći potvrditi ili opovrgnuti osnovnu hipotezu zagovornika otvorenog pristupa – znanstvene informacije objavljene na taj način imaju veću vidljivost, a time i veći utjecaj.
103. kolokvij Knjižnice IRB-a:
Ivana Hebrang Grgić, Filozofski fakultet u Zagrebu:
CITATNA PREDNOST OTVORENOG PRISTUPA
Thomson Reuters je u svojoj bazi podataka Journal Citation Reports (JCR) objavio faktore odjeka časopisa (JIF) za 2011. godinu pa vam ovdje donosimo podatke o istima za hrvatske časopise.
Thomson Reuters je u sklopu svoje baze podataka Journal Citation Reports (JCR) objavio nove faktore odjeka časopisa (JIF) za 2011. godinu! Novi JIF su dostupni cijeloj hrvatskoj akademskoj zajednici preko mrežnih stranica Centra za online baze podataka.
Jubilarni 100. kolokvij Knjižnice IRB-a obilježit ćemo cjelodnevnim programom predavanja! Pridružite nam se na IRB-u, u srijedu 13.6. od 10:00h u dvorani u 1. krilu:
POVRATAK U BUDUĆNOST - USLUGE OTPISANIH
Bit će govora o knjižnicama i uslugama za korisnike, znanstvenom izdavaštvu, open source programskim rješenjima u knjižnici, institucijskim repozitorijima, scijentometrijskim analizama...
Zbog ograničenog broja mjesta u predavaonici, molimo zainteresirane za dolazak da se prijave: http://goo.gl/cVrF4.
http://lib.irb.hr/web/hr/edukacija/kolokviji.html
Facebook: grupa Kolokviji Knjižnice Instituta Ruđer Bošković
 |
|
 |
|
