Kraj listopada već je godinama u kalendarima znanstvene zajednice rezerviran za obilježavanje Međunarodnog tjedna otvorenog pristupa (International Open Access Week). Ove godine je riječ o tjednu od 19. do 25. listopada, tijekom kojeg će zagovornici otvorenog pristupa znanstvenim informacijama diljem svijeta posvetiti dodatnu pažnju promociji same ideje otvorenog pristupa i edukaciji i informiranju znanstvene, ali i šire zajednice o otvorenom pristupu i povezanim temama.

Trenutno u svijetu postoji preko 700 odluka vezanih uz otvoreni pristup koje su donijeli razne agencije koje financiraju znanstvena istraživanja, države, sveučilišta i ostale institucije, a kojima je cilj osigurati provođenje inicijative otvorenog pristupa u cijelom svijetu. Iako za sad u Hrvatskoj postoji samo odluka jedne ustanove (ona Instituta Ruđer Bošković) kojom se njegovim znanstvenicima propisuje obveza pohranjivanja cjelovitih tekstova svih radova u institucijski repozitorij FULIR, svi hrvatski znanstvenici koji sudjeluju na projektima u sklopu programa Obzor 2020 moraju se također pridržavati i zahtjeva koje je pred njih stavila Europska komisija (EK). Stoga u ovom postu donosimo osnovne informacije o tome što zahtijeva obveza propisana od strane EK (Obzor 2020), a što obveza propisana na Institutu Ruđer Bošković.

U svrhu osiguravanja dostupnosti rezultata znanstvenih istraživanja, njihove pohrane, zaštite i dugoročnog očuvanja te promocije znanstveno-istraživačkih, popularno-znanstvenih i edukacijskih aktivnosti Instituta Ruđer Bošković, u skladu s Hrvatskom deklaracijom o otvorenom pristupu iz listopada 2012. godine te preporukom Europske komisije „Recommendation on access to and preservation of scientific information" od 17.7.2012. godine, kao i praksom najprestižnijih svjetskih znanstvenih institucija, na temelju članka 16. Statuta Instituta Ruđer Bošković, donosim sljedeću

ODLUKU
o obvezi pohrane znanstvenih, stručnih i popularnih radova u Repozitorij Instituta Ruđer Bošković - FULIR

1. Zaposlenici Instituta Ruđer Bošković obvezni su u Repozitorij Instituta Ruđer Bošković – FULIR (http://fulir.irb.hr/) pohraniti digitalnu kopiju svih svojih znanstvenih, stručnih i popularnih radova te kada je god to moguće osigurati otvoreni pristup istoj.
   Pod znanstvenim, stručnim i popularnim radovima se podrazumijevaju:
        a) radovi objavljeni u časopisima i zbornicima radova sa skupova
        b) poglavlja u knjigama
        c) monografije i druge vrste knjiga
        d) ocjenski radovi
        e) prezentacije i posteri s izlaganja na konferencijama
        f) prezentacije i popratni materijali s predavanja održanih na Institutu i drugim ustanovama
        g) materijali za učenje i poučavanje
        h) tehnička i druga izvješća.
2. Prilikom pohranjivanja radova iz točke I. od a) do c) ove Odluke autori su obvezni pohraniti završnu verziju rukopisa koja je prihvaćena za objavljivanje i/ili objavljenu (izdavačevu) verziju rada te joj osigurati otvoreni pristup, ako je to u skladu s autorskim pravima izdavača.
   U slučaju da se prilikom objave pojedinih radova od autora traži da dio autorskih prava prenesu na izdavača, autori trebaju nastojati osigurati pravo pohranjivanja određene verzije rada u otvorenom pristupu (poželjno završne verzije rukopisa koja je prihvaćena za objavljivanje).
3. Prilikom pohranjivanja radova iz točke I. od d) do h) ove Odluke autori su dužni pohraniti završnu verziju rada i osigurati otvoreni pristup istoj.
   U iznimnim slučajevima i na temelju opravdanih razloga autori mogu tražiti od Instituta odgodu objavljivanja pojedinih radova iz točke I. od d) do h) ove Odluke u otvorenom pristupu putem FULIR-a.
4. Radove iz časopisa, zbornika s konferencija i knjiga potrebno je pohraniti u trenutku njihovog prihvaćanja za objavljivanje, a najkasnije u trenutku objave publikacije.
   Prezentacije i postere s konferencija i predavanja je potrebno pohraniti odmah nakon održavanja konferencije/predavanja.
   Ocjenske radove je potrebno pohraniti nakon obrane.
   Ostale vrste radova je potrebno pohraniti u što kraćem roku od njihovog nastanka.
5. Repozitorij FULIR održava i razvija Knjižnica Instituta Ruđer Bošković koja će provoditi edukaciju zaposlenika Instituta te im pružati potrebnu podršku.
6. Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja.

Ravnatelj:

dr. sc. Tome Antičić

Ravnatelj Instituta Ruđer Bošković dr. sc. Tome Antičić je 14. travnja 2015. godine donio Odluku o obavezi pohrane znanstvenih, stručnih i popularnih radova u Repozitorij Instituta Ruđer Bošković – FULIR, prvu odluku takve vrste na hrvatskim akademskim i istraživačkim ustanovama. Spomenutom Odlukom je svim djelatnicima Instituta propisana obveza pohranjivanja svih svojih znanstvenih, stručnih i popularnih radova u institucijski repozitorij FULIR te, kada je god to moguće, osiguravanja otvorenog pristupa istima. Odluka je donesena je u skladu s Hrvatskom deklaracijom o otvorenom pristupu iz listopada 2012. godine, preporukom Europske komisije Recommendation on access to and preservation of scientific information od 17.srpnja 2012. te praksom najprestižnijih svjetskih znanstvenih institucija. Njezinim je donošenjem IRB dao snažnu podršku inicijativi otvorenog pristupa u Hrvatskoj te utabao put i drugim hrvatskim akademskim i istraživačkim ustanovama koje će, nadamo se, slijediti ovaj svijetli primjer.

U srijedu, 22.4.2015. će se u 15:00 u predavaonici 3. krila održati 118. kolokvij Knjižnice IRB-a:

Jadranka Stojanovski, Sveučilište u Zadru / Institut Ruđer Bošković:
MITOVI I STVARNOST „IMPACT" FAKTORA
ili
KOLIKO NAM ZAPRAVO „IMPACT FACTOR" GOVORI O KVALITETI OBJAVLJENOG RADA?

Kada su Eugen Garfield i Irving Sher šezdesetih godina osmislili jednostavan izračun prema kojem bi se mogla mjeriti kvaliteta znanstvenog časopisa, nisu niti slutili da će "journal impact factor" (JIF) vremenom poprimiti mitski značaj.

118. kolokvij Knjižnice Instituta Ruđer Bošković
Jadranka Stojanovski, Sveučilište u Zadru / Institut Ruđer Bošković:

MITOVI I STVARNOST „IMPACT" FAKTORA
ili
KOLIKO NAM ZAPRAVO „IMPACT FACTOR" GOVORI O KVALITETI OBJAVLJENOG RADA?

Vjerojatno već svi znate da su otvoreni natječaji iz programa EC Horizon 2020 i svi se nadamo da ćemo uspjeti ugrabiti što veći dio tog financijskog kolača koji bi nam omogućio raditi kvalitetnu znanost u narednom periodu. No, jeste li znali da program Horizon 2020 donosi i obavezu stavljanja radova objavljenih na temelju istraživanja financiranih od strane programa Horizon 2020 u otvoreni pristup?

Što se događa sa znanstvenim radovima koji su povučeni ("retracted") iz časopisa? Sudeći prema objavljenim istraživanjima, velik broj u nekom obliku nastavlja "živjeti" i koristiti se. Proces povlačenja može dugo potrajati, razlozi povlačenja često nisu jasni i istaknuti na pravim mjestima. Zanimljivi blog Retraction Watch bavi se pitanjima povlačenja/ispravljanja radova, plagiranjem, odnosom autora i politikom uredništva časopisa prema povlačenju radova.

Zanimljiv članak na tu temu u časopisu Nature (2011.): Science publishing: The trouble with retractions.

i u časopisu Journal of the Medical Library Association (2012.): The persistence of error: a study of retracted articles on the Internet and in personal libraries.

Prema najnovijim podacima koje smo dobili od Thomson Reutersa u Current Contents (CC) bazi podataka koja u 2013. g.  indeksira ukupno 9.811 časopisa ii dalje je indeksirano 12 hrvatskih časopisa:

Chemical And Biochemical Engineering Quarterly
Collegium Antropologicum
Croatian Medical Journal
Croatica Chemica Acta
Drustvena Istrazivanja
Food Technology And Biotechnology
International Review Of The Aesthetics And Sociology Of Music
Journal Of Mathematical Inequalities
Knjizevna Smotra
Operators And Matrices
Prolegomena
Synthesis Philosophica

Web of Science (WoS) baza podataka ukupno indeksira 12.466 časopisa, a broj hrvatskih časopisa smanjen je na 57. Tri časopisa nisu više indeksirana u WoS, a to su časopisi Govor, Jezikoslovlje i Sociologija i prostor. U WoS nije dodan niti jedan novi hrvatski časopis, pa popis izgleda ovako:

Tim Gowers i matematičari s Cambridge University, UK, potaknuti nedavnim bojkotom izdavačke kuće Elsevier od strane znanstvenika, pokrenuli su izvrsnu inicijativu koja znanstveno izdavaštvo smješta u okvire primjerene današnjem vremenu. Cilj projekta je osigurati znanstvenicima mogućnost objavljivanja radova uz minimalne troškove i bez posredstva komercijalnih izdavača.

Veći dio znanstvenika je već otprije svjestan da je doprinos autora u izdavanju časopisa velik (pisanje, recenzija, uređivanje, lektoriranje, formatiranje) u odnosu na doprinos velikih izdavačkih kuća koje kasnije te sadržaje prodaju uglavnom istim autorima ostvarujući ogromne profite. Projekt nazvan Episciences osigurat će brz i neometan pristup matematičkim časopisima u otvorenom pristupu (epijournals).

Časopisi će uključivati recenzirane radove iz različitih područja matematike prethodno objavljene na arXiv serveru. Minimaliziciju troškova izdavanja takvih časopisa osigurat "izdavačka platforma" (softver) koja će omogućiti kvalitetnu recenziju i uređivanje radova uz najmanje moguće administrativne troškove, uz besplatan angažman znanstvenika. Troškove izrade softvera i održavanja servera pokrit će Centre pour la Communication Scientifique Directe (CCSD) u suradnji s Institut Fourier na Grenoble University i uz podršku francuske vlade te na taj način omogućiti znanstvenicima kreiranje vlastitog izdavačkog sustava. Ova će inicijativa omogućiti komentare cjelokupne znanstvene zajednice vezane uz pojedini rad. Jedan od pokretača inicijative rekao je "It's a global vision of how the research community should work: we want to offer an alternative to traditional mathematics journals". U očekivanju prvih brojeva epi-časopisa u travnju, kako je najavljeno, poželimo im uspjeh.