Ministri znanosti i tehnologije zemalja članica G7[1] su od 12. do 14. svibnja 2023. u Sendaiju u Japanu održali sastanak čiji je jedan od rezultata njihova zajednička deklaracija u kojoj se dotiču važnosti otvorene znanosti, pitanja akademske slobode i inkluzivnosti, zaštite istraživačkog rada i znanstvenog integriteta te međunarodne suradnje. G7 podupire otvorenu znanost te ističe tri prioriteta: infrastrukturu otvorene znanosti, reformu vrednovanja znanstvenih istraživanja te istraživanja istraživačkog rada s ciljem razvoja politika otvorene znanosti temeljenih na rezultatima istraživanja. 

U sklopu godišnje konferencije Srca Dani e-infrastrukture Srce DEI 2023, ujedno i završne konferencije nacionalnog strateškog projekta Hrvatski znanstveni i obrazovni oblak (HR-ZOO), održan je i nacionalni tripartitni sastanak Europskog otvorenog znanstvenog oblaka (EOSC). Sastanak je organiziran s ciljem uspostave nacionalne koordinacije provedbe politike EOSC-a te definiranja nacionalnih prioriteta i potreba u tom području. Cilj tripartitnih događanja je okupljanje ključnih dionika svih triju strana – nacionalnih financijera i kreatora politika, Europske komisije i zajednice, kako bi se potaknula i podržala njihova koordinacija. Fokus tripartitnih sastanaka je na zajedničkim izazovima poput razmjene dobrih praksi, daljnjeg jačanja dijaloga, definiranju nacionalnih prioriteta te konkretnim akcijama potrebnim za implementaciju EOSC-a.

PATTERN (Piloting open and responsible Activities and Trainings Towards the Enhancement of Researchers Networks) je projekt u sklopu Obzor Europa (Horizon Europe) programa Europske unije s ciljem promicanja prakse otvorenog i odgovornog istraživanja i inovacija (eng. Responsible Research and Innovation - RRI) razvojem i pilotiranjem aktivnosti i treninga za znanstvenike u svim fazama njihove karijere. Projekt je financiran u okviru Okvirnog programa Obzor Europa (HORIZON Europe), traje 42 mjeseca i u njega je uključeno sveukupno 19 organizacija i ustanova iz 13 europskih zemalja. Jedan od partnera je i Institut Ruđer Bošković čiji će Centar za znanstvene informacije i Odsjek za odnose s javnošću i promidžbu popularizacijskih projekata aktivno surađivati na projektu, između ostaloga, razvijajući i provodeći treninge za znanstvenike.

Implementacija PATTERN-a započinje sustavnim mapiranjem i sveobuhvatnom analizom suvremenih mogućnosti edukacije za znanstvenike o otvorenom odgovornom istraživanju i inovacijama (eng. Open RRI). Nakon konsolidacije postojećeg znanja i utvrđivanja nedostataka u prvoj fazi, u okviru PATTERN-a razvit će se inovativni nastavni planovi i programi, stavljajući naglasak na inkluzivnost i pravednost modula.

Teme obuhvaćene nastavnim planovima i programima uključuju otvorenu znanost, otvoreni pristup i FAIR upravljanje istraživačkim podacima, što će promicati znanstvenu čestitost i otvorenost RRI. Potiču se inicijative znanosti za javnost i znanstvene komunikacije, a osim toga, projekt se bavi i dimenzijama spola, nediskriminacije i uključenosti u istraživanje, diseminacijom i iskorištavanjem rezultata projekta te upravljanjem i vodstvom (npr. upravljanje emocijama i očekivanjima u istraživanju, postizanje uspjeha s manje stresa i sl.).

PATTERN treninge provodi i u praksi testira 9 partnera i 5 pridruženih ustanova koje djeluju kao pilot ustanove (AU, SISSA, CRI, OpenAIRE, UNISR, KNAW, RBI, SciLink, UMinho, UHelsinki, TCD, IZTECH, UDebrecen, HEAL-Link). Osim provođenja treninga unutar ustanova partnera, PATTERN će koristiti i OpenAIRE-ovu široku mrežu partnera za pilotiranje nastavnih planova i programa. Ovu mrežu činit će Hrvatska, Finska, Grčka, Mađarska, Irska, Nizozemska, Portugal i Turska, uključujući OpenAIRE-ove članove i NOAD-e (eng. National Open Access Desk).

PATTERN treninzi otvoreno su dostupni na digitalnoj platformi OpenPlato koja pruža rješenje za smještaj i diseminaciju besplatno dostupnih modula treninga. Platforma omogućuje mobiliziranje i moderiranje zajednice istraživanja i inovacija te širenje informacija odgovarajućim tijelima i ustanovama zaduženima za edukaciju znanstvenika i diseminaciju rezultata projekta.

Na temelju prikupljenih znanja i analiza provedenih tijekom trajanja projekta, razvit će se niz preporuka za politike upućene tijelima Europske unije i nacionalnim tijelima, kao i akterima visokog obrazovanja i znanstveno-istraživačkim ustanovama.

Partneri na projektu su Agencija za promociju europskog istraživanja (APRE, Italija), Sveučilište Aarhus (AU, Danska), GLOBAZ, S.A. (LOBA, Portugal), Europska znanstvena zaklada (ESF, Francuska), Centar društvenih inovacija (ZSI, Austrija), Međunarodna škola za napredne studije (SISSA, Italija), Centar za interdisciplinarna istraživanja (CRI, Francuska), OpenAIRE AMKE (Grčka), Sveučilište u Helsinkiju (UHelsinki, Finska), Trinity College Dublin (TCD, Irska), Tehnološki institut İzmir (IZTECH, Turska), Sveučilište u Debrecenu (UDebrecen, Mađarska), Sveučilište Patras (HEAL-Link, Grčka), European Association of Research Managers and Administrators (EARMA, Belgija), Sveučilište San Raffaele (UNISR, Italija), Kraljevska nizozemska akademija znanosti i umjetnosti (KNAW, Nizozemska), Institut Ruđer Bošković (RBI, Hrvatska), Stichting SciLink (SciLink, Nizozemska) i Sveučilište Minho (UMinho, Portugal).

Na Sveučilištu u Splitu održana je sjednica Senata 30. ožujka 2023. godine na kojoj su usvojeni plan upisa studenata za akademsku godinu 2023./2024. te prijedlog novog programa sveučilišnog specijalističkog studija Opća kirurgija Medicinskog fakulteta. Senat je također usvojio Akcijski plan Strategije ljudskih resursa za istraživače za razdoblje 2023. - 2025. i Politiku otvorene znanosti Sveučilišta u Splitu.

Na temelju Hrvatske deklaracije o otvorenom pristupu iz 2012. godine, UNESCO-ove Preporuke za otvorenu znanost  iz 2021. godine, Strategije za istraživanje i inovacije 2020. - 2024.: EU politika otvorene znanosti, Preporuke komisije EU o pristupu znanstvenim informacijama i njihovu čuvanju te Znanstvene strategije Sveučilišta u Splitu 2022. - 2026., Sveučilište u Splitu donijelo je Politiku otvorene znanosti čiji je cilj rezultate znanstveno-istraživačkog rada učiniti otvoreno dostupnim, pristupačnim i ponovno upotrebljivim, povećati znanstvenu suradnju i razmjenu informacija za dobrobit znanosti i društva te usmjeriti procese stvaranja znanja i izvan tradicionalne znanstvene zajednice.

Politika otvorene znanosti nastoji postići neke od ciljeva europske politike otvorene znanosti kao što su usklađivanje podataka s FAIR načelima i njihovo otvoreno dijeljenje, dostupnost svih recenziranih znanstvenih publikacija, integritet istraživanja i ponovljivost istraživačkih rezultata i dr. Sveučilište u Splitu potiče autore da u institucijski repozitorij pohranjuju objavljene publikacije, istraživačke podatke, obrazovne materijale za učenje i poučavanje te istraživačke softvere/kodove što je ranije i otvoreno koliko je moguće. Potiče se i izrada Plana upravljanja istraživačkim podacima prije početka istraživačkog procesa, promovira otvorena znanost kroz edukacijske aktivnosti te potiče ostale oblike otvorene znanosti, posebno aktivno uključivanje javnosti i građana u istraživački proces i upravljanje istraživačkih podataka. Za bolje razumijevanje sadržaja politike, na kraju je priložen i pojmovnik s definicijama korištenih izraza.

Više o načelima istraživanja i vrijednostima Sveučilišta, kao i Politiku otvorene znanosti Sveučilišta u Splitu pronađite na njihovoj stranici.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu sklopila je sporazum sa švicarskim izdavačem znanstvenih časopisa u otvorenom pristupu Multidisciplinary Digital Publishing Institute (MDPI) temeljem kojega je hrvatskoj znanstvenoj i akademskoj zajednici dostupno čak 30 APC (eng. Article Processing Charges) vaučera za objavu radova u otvorenom pristupu bez dodatnih troškova za autore.

Ova mogućnost odnosi se na sve hrvatske znanstvenike, odnosno autore za korespondenciju koje će se identificirati na temelju službenih e-mail domena matičnih ustanova, a priliku možete iskoristiti od 1. travnja do 31. prosinca 2023. godine prema ovom sporazumu.

Cjeloviti popis ustanova kojima je dostupna ova mogućnost i popis časopisa u kojima je moguće objaviti rad u otvorenom pristupu možete pronaći u objavi Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Prije predaje rada za objavu potrebno se javiti na kontakt This e-mail address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it .

❕ Znanstvenicima Instituta Ruđer Bošković namijenjena su dva vaučera o čijem će korištenju biti naknadno obaviješteni. ❕

U okviru 5. opće skupštine udruženja European Open Science Cloud (ESOC), održane 28. studenog, prihvaćena je prijava Instituta Ruđer Bošković (IRB) za učlanjenjem te se tako IRB pridružio zajednici od preko 200 ustanova čiji je cilj promovirati otvorenost u znanosti te potaknuti i podržati razvoj infrastrukture za otvorenu znanost.

Cilj EOSC-a jest izgraditi mrežu podataka i povezanih usluga temeljenih na načelima FAIR-a, a to podrazumijeva pojednostavljivanje pristupa sadržaju i uslugama putem zajedničke autentikacijsko-autorizacijske infrastrukture (AAI), promicanjem pristupa istraživačkim podacima (na FAIR načelima), omogućavanjem pristupa sustavima za pohranu, servisima za analize i računanje u oblaku, razvojem i promicanjem standarda u svrhu interoperabilnosti te uspostavljanjem sustava podrške i edukacije.

IRB je aktivni član Inicijative za Hrvatski oblak otvorene znanosti (HR-OOZ), a zajedno sa Sveučilišnim računskim centrom na nacionalnoj razini gradi informacijski sustav o hrvatskoj znanstvenoj djelatnosti CroRIS te pruža podršku tom sustavu i njegovim korisnicima.

U sklopu CroRIS-a je napravljen i modul oprema i usluge koji će okupljati informacije o hrvatskim mrežnim znanstvenim servisima te tako pomoći u procesu usklađivanja sa zahtjevima EOSC kataloga.

Primjer uspješne domaće mrežne usluge uključene u EOSC katalog je znanstveni servis za sažimanje i vizualizaciju ontologije gena – REVIGO. Usluga omogućuje korisnicima da putem mrežnog preglednika unesu listu genskih ontologija te ih potom pročiste, sažmu, grupiraju te prikažu koristeći jedan od brojnih načina prikaza.

Usluga je nastala kao rezultat istraživanja IRB-ovih znanstvenika te je danas globalno vrlo popularna mrežna usluga s preko 4800 citata.

(Tekst preuzet s bloga Instituta Ruđer Bošković.)

Suočavanje s klimatskom krizom zahtijeva brzu razmjenu znanja preko geografskih i ekonomskih granica, kao i između različitih znanstvenih disciplina. Nastavno na to, ovogodišnji Tjedan otvorenog pristupa nastoji potaknuti povezivanje i suradnju između klimatskog pokreta i međunarodne zajednice otvorene znanosti. Prilika je to za okupljanje, poduzimanje akcija i podizanje svijesti o tome kako otvorenost osigurava klimatsku pravdu.

Američke ustanove za istraživanje trebaju omogućiti besplatan i javan pristup rezultatima državno financiranih istraživanja čim budu objavljeni. Ured za znanost i tehnologiju Bijele kuće izdao je ažurirane smjernice za omogućavanje pristupa bez odgode rezultatima istraživanja financiranih državnim sredstvima u novoobjavljenom memorandumu. Dokument predstavlja značajan pomak u odnosu na dosadašnje uvjete javnog pristupa znanstvenim rezultatima. Javne ustanove trebaju u potpunosti prilagoditi svoje politike novim smjernicama do kraja 2025. godine.

Naš stručni tim za otvorenu znanost – Bojan Macan, voditelj Centra za znanstvene informacije, i Jadranska Stojanovski, viša knjižničarka u Centru za znanstvene informacije i izvanredna profesorica na Odjelu za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru – za OpenAIRE odgovorio je na pitanja o praksi i podršci otvorenoj znanosti u Hrvatskoj.

Izdavačka platforma Europske komisije Open Reserch Europe (ORE) već je u svojim začecima prihvaćena za indeksiranje u bazi podataka Scopus. ORE je inovativna platforma s otvorenim pristupom i recenzijom nakon objave, posvećena istraživanju i projektima financiranim iz programa Obzor 2020 i Obzor Europa. Cilj platforme je pružiti istraživačima kvalitetno i intuitivno mjesto za besplatno i transparentno objavljivanje svojih radova u skladu s politikom otvorene znanosti Europske komisije. Platformu vodi međunarodni znanstveni savjetodavni odbor, a 2021. je nagrađena pečatom DOAJ kao jedna od najboljih praksi objave u otvorenom pristupu. Trenutno je sav sadržaj platforme indeksiran u Google Znalcu te sinkroniziran sa Zenodo repozitorijem kako bi uvrstio radove koji su prošli recenziju, a uskoro će biti poslan i u Inspec. Prihvaćenost za indeksiranje u Scopusu korak je prema još uspješnijem funkcioniranju platforme Open Research Europe.