Oni u prvom redu žele informacije o radnom vremenu, lokaciji, kontaktne informacije, knjižnični katalog, pregled svojih posudbi, pretraživanje baza podataka, obavijesti o rezervacijama i roku za vraćanje posuđenog. Ukratko, gotovo sve informacije i izvore koje knjižnice nude na svojim mrežnim stranicama. Pa je li to moguće? Za "izlazak" knjižnice u sferu mobilnih uređaja postoje izvorne aplikacije (native applications) koje su posebno razvijene za određenu vrstu operativnog sustava (iOS, Android, RIM, itd.) i koje se pokreću na određenom mobilnom uređaju te mrežne aplikacije (web applications) razvijene na univerzalnim jezicima za programiranje mrežnih stranica koje se prikazuju pomoću web-preglednika samog telefona. Nedostatak izvornih aplikacija je njihova skupoća, potrebno je dugo vremena da se naprave i napravljene su za točno određeni mobilni uređaj. Iz tog se razloga većina knjižnica odlučuje za mrežne aplikacije.
Knjižnice rade na približavanju korisnicima putem mobilnih uređaja, pa kako ni svi dosadašnji trendovi (mrežne stranice, društvene mreže) nisu zaobišli hrvatske knjižnice, tako će vjerujem doći vrijeme i kad će se hrvatske knjižnice prilagoditi mobilnim uređajima.