Dana 14. lipnja 2022. održan je Medical Information Conference Croatia (MICC2022) namijenjen liječnicima i informacijskim stručnjacima u području biomedicinskih znanosti, ali otvoren i za zainteresiranu javnost. Ovogodišnji MICC bavio se temom vrednovanja u znanosti i visokom obrazovanju.
Vrijeme je za temeljitu promjenu sustava vrednovanja znanstveno-istraživačkog rada znanstvenika! Potvrdili su to ministri znanosti 27 zemalja članica Europske unije izražavajući zabrinutost trenutnim stanjem i neprikladnim metodama koje se koriste u prosudbi kvalitete istraživanja i samih znanstvenika. Smatraju da korištenje kvantitativnih metoda dovodi do negativne pristranosti u pogledu kvalitete, ponovljivosti i integriteta istraživanja, pri čemu se prevelika važnost pridaje objavljivanju u časopisima s visokim čimbenikom utjecaja.
Djelatnicima IRB-a osiguran je besplatan probni pristup zbirkama e-knjiga Američkog kemijskog društva (American Chemical Society – ACS), točnije cjelovitom portfoliju ACSeBooks, zbirci e-knjiga ACS In Focus Collection 1, te digitalnom vodiču o znanstvenoj komunikaciji.
Na prvi pogled, čini se da je sve više koraka učinjeno prema otvaranju skupova podataka za istraživačke svrhe. Financijeri istraživanja sve više podupiru otvorene standarde upravljanja podacima i FAIR načela, a sve više časopisa traži postavljanje temeljnih podataka istraživanja u prilozima na kraju objavljenih radova. Skupovima podataka dodjeljuju se DOI oznake kako bi uvijek bili lako pronalažljivi, a takvi načini citiranja povećava i utjecaj istraživača.
Stvarnost ipak pokazuje drugačije. Svjetski sustav vrednovanja u znanosti (još) ne vrednuje javno dostupne podatke kao što vrednuje radove u časopisima ili knjige što potencijalno može ne samo usporiti nego i potpuno zaustaviti tzv. „revoluciju“ otvorenih podataka.
U srijedu, 4.5.2022. će se u 14:00 održati 151. kolokvij Centra za znanstvene informacije:
Antica Čulina, Institut Ruđer Bošković
KAKO ISKORISTITI OTVORENU ZNANOST U SVOM ISTRAŽIVANJU
Otvorena znanost donijela je mnoge promjene u raznim područjima znanosti. Sve više podataka postaje dostupno za korištenje, uspostavljaju se nove istraživačke infrastrukture, te uvode sveobuhvatniji načini za procjenu kvalitete samih znanstvenika. U ovom predavanju bit će predstavljeni primjeri korištenja otvorenih podataka u ekološkim istraživanjima, korištenje integrativnih metoda baziranih na ovim podatcima, ali i probleme koji se pri tome mogu javiti. Također će biti pokazano kako na jednostavan način postati pionir u novoj eri znanosti te kakve koristi možete od toga imati. Dok će se primjeri iz predavanja uglavnom odnositi na područje ekologije, većina prinicipa je primjenjiva na ostala područja znanosti.
151. kolokvij Centra za znanstvene informacije
Antica Čulina, Institut Ruđer Bošković
KAKO ISKORISTITI OTVORENU ZNANOST U SVOM ISTRAŽIVANJU
Redovno pratite znanstvenu literaturu iz vašeg područja. Čitate, pohranjujete radove na različita mjesta u različitim formatima, a one najvažnije redovno isprintate. Čak i ako ste jako organizirani, kada počnete pisati znanstveni rad ili disertaciju, nerijetko vam pola brižljivo pospremljenih radova nedostaje. A problemi tek počinju kada literaturu želite citirati i trebate izraditi popis korištene literature u propisanom obliku...
 |
|
 |
|
